1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka pošta puno očekuje od otvaranja EU-tržišta

2009. godine u Europskoj uniji trebao bi biti ukinut nacionalni monopol na dostavu pisama lakših od 50 grama. Dok Njemačka otvaranje svog tržišta najavljuje već za 2008., dio članica EU-a najradije bi odgodio tu odluku.

default

Sjedište Njemačke pošte u Bonnu

Pismovne su pošiljke za Njemačku poštu od ogromne važnosti. Jer, unatoč zaradi od 13 milijardi eura godišnje na području međunarodne logistike te dostave paketa i hitnih pošiljki, Njemačka pošta još uvijek oko 60 posto svoje ukupne dobiti ostvaruje uručenjem pisama do 50 grama težine. Ona također čine i čak 60 posto svih pismovnih pošiljki u Njemačkoj. Inače, upravo je s tim novcem šef tvrtke Klaus Zumwinkel financirao i pretvorbu nekadašnjeg «pismonoše nacije» u najveći svjetski koncern za transport i logistiku.

Zumwinkel nema ništa protiv globalizacije, dapače, on čak računa s tim da će nakon ukidanja posljednjeg monopola biti povećane šanse Njemačke pošte na tržištima drugih članica Europske unije. No, on se istovremeno boji poremećaja konkurentnosti ako se liberalizacija tržišta bude odvijala nejednakim tempom: «Mi kažemo da je liberalizacija dobra i da mora biti. Ali ona u Europi mora uslijediti istom brzinom. U stvari se može reći da će Njemačka biti u prednosti jer će ranije ukinuti monopol i jer naše poduzeće vrlo dobro stoji. Vjerojatno je da će do liberalizacije kod nas doći godinu, dvije ranije, a u drugim zemljama čak 2009. ili 2010. godine. Taj datum mora biti jasnije određen.»

Opasnost za radna mjesta

Dostavu pismovnih pošiljki u Njemačkoj obavlja 80.000 zaposlenika Njemačke pošte, dakle svaki je tisućuti Nijemac pismonoša. Ako ta tvrtka izgubi i samo jedan posto zarade, to će u praksi dovesti do ukidanja 1.600 radnih mjesta, a razmjerno tome 20 posto manja zarada ugrozila bi i do 32.000 radnih mjesta u Njemačkoj. No, mnogi pismonoše rade za Njemačku poštu još od vremena kada je ona bila državno poduzeće, pa imaju status državnog službenika. To konrektno znači da se njima, čak i u slučaju ostvarenih gubitaka, ne može dati otkaz ili sniziti plaća.

Zumwinkel zahtijeva reciprocitet, odnosno ako dođe do otvaranja nacionalnih tržišta onda do toga mora doći istovremeno u svim članicama Europske unije. On ističe da se ne smije dogoditi da Njemačka, Velika Britanija i skandinavske zemlje omoguće slobodni pristup svojim tržištima za strana poduzeća, dok će sve druge zemlje, prvenstveno Francuska, Poljska, Grčka, Italija i Španjolska štititi svoje monopoliste. Zuwinkel kaže: «Duh Rimskih ugovora od prvog je dana bio: ukidanje carina i stvaranje jedinstvenog gospodarskog prostora. Tu onda ne može doći jedan i reći: ja idem kod tebe, ali ti kod mene ne smiješ. To tako ne ide.»

Više rada za manje plaće?

Ne samo u Njemačkoj nego i u drugim europskim zemljama velik je broj radnih mjesta na području pružanja poštanskih usluga: u EU je na tom području zaposleno 1,6 milijuna ljudi. Svi znaju da je Njemačka pošta zbog svoje produktivnosti i velikog kapitala posebno konkurentna i zato predstavlja opasnost za poduzeća u drugim državama. Također postoji i bojazan da će uslijed liberalizacije doći do znatnog smanjivanja plaća zaposlenih.

To se, recimo, dogodilo u Njemačkoj kod poštanskih usluga za koje već vrijedi slobodna konkurencija. U dostavi pisama težine iznad 50 grama konkurenti Njemačke pošte zapošljavaju 30.000 ljudi, ali 60 posto njih u skraćenom radnom vremenu i uz manje plaće. Nije rijetkost da dostavljači u pojedinim tvrtkama zarađuju samo četiri eura po satu. No, i Njemačka pošta provodi racionalizaciju gdje god može. Od 2000. godine ukinuto je ukupno 34.000 radnih mjesta s punim i skraćenim radnim vremenom.

EU već ove godine mora donijeti odluku o potpunoj liberalizaciji tržišta poštanskih usluga. Njemačka Vlada to načelno podržava, ali pojedini ministri upozoravaju da to toga ne smije doći jednostrano.