1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Njemačka obitelj na europskim prijestoljima

Naveliko se nagađaju razlozi koje su naveli belgijskog kralja Alberta II. da će odstupiti u korist svog sina Filipa. To je događaj koji pogađa niz kraljevskih kuća u Europi - jer i potječu od iste, njemačke obitelji!

The Dutch crown sits on the credence-table prior to the inauguration of King Willem-Alexander at Nieuwe Kerk or New Church in Amsterdam on April 30, 2013. AFP PHOTO/ POOL/LEX VAN LIESHOUT (Photo credit should read LEX VAN LIESHOUT/AFP/Getty Images)

Krone König Willem Alexander Niederlande Thronwechsel

Susret okrunjenih glava Europe još uvijek izgleda kao obiteljski susret, makar su mnogi članovi loze Sachsen-Coburg i Gotha u međuvremenu ili izgubili svoja kraljevstva ili promijenili prezime. Jedino je belgijska kraljevska kuća još uvijek "pravi" izdanak te obitelji: njihovi rođaci u Bugarskoj i Portugalu su svrgnuti, a i najznačajniji ogranak ove obitelji - kraljevska kuća Velike Britanije je promijenila ime u Windsor.

Već se za austrijsku kuću Habsburg govorilo kako su bili poraženi u gotovo svakom ratu u koji su kročili, ali kako su ipak postali jedna od najvećih sila Europe - isključivo vjenčanjima i brojnim potomcima. Ali dok se za tu kuću moglo reći kako je širila svoje granice (s nesretnim Maksimilijanom I sve do Meksika) "preko kreveta, a ne preko bojnog polja", njemačka kuća Sachesn-Coburg i Gotha se proširila sličnim metodama po čitavom mnoštvu dvorova u Europi - ali se i samo nadvojvodstvo i u njegovim najslavnijim danima jedva moglo pronaći povećalom na karti Europe.

Slavna prošlost, skromna sadašnjost

Teško je uopće reći, kada su vladala nekakva zlatna vremena vojvodstva Sachsen-Coburg. Doduše, ta vladarska kuća potječe od drevne plemićke obitelji Wettin koja je navodno stekla ime i titulu još kao vjerna sljedbenica Karla Velikog. Ali od 10. stoljeća pa do suvremenog doba se obitelj raštrkala na više grana i tek jedan od tih ogranaka je ostao sjediti u vojvodstvu smještenom na dijelovima današnje Bavarske i Tirinške.

Napoleon u Berlinu

I u Napoleonovim ratovima i kasnije, za vrijeme ujedinjavanja Njemačke, vojvodstvo je bilo 'dovoljno nevažno' - da uspije opstati!

Područje tog vojvodstva je zapravo sadržavao nekoliko "mrlja" zemlje i jedva da je imalo nekakvu značajniju političku i vojnu ulogu. Već i prije pohoda Napoleona u osvajanju Europe je ono bilo stiješnjeno između Pruske koja se već u 18. stoljeću počela uspinjati do velesile, kraljevine Saske (na čijem je prijestolju bio još jedan rođak obitelji Wettin) i čiji se pak utjecaj sve više gubio, kraljevine Bavarske i naravno Austrije tadašnje Marije Terezije.

Dobro je biti - nevažan!

U njihovim (brojnim) međusobnim sukobima, baš kao i u ratovima s Napoleonom, jedva da je itko i razmislio prije nego što je s vojskom prešao granice vojvodstva Sachsen-Coburg - ne na kraju već i zbog toga što se ono lako moglo prijeći s jednog kraja na drugi možda ne baš šetnjom, ali svakako laganim kasom u jednom danu. Upravo ta nevažnost je pomogla vojvodstvu i da opstane u previranju nakon Napoleonovih ratova čak i kad je izumrla loza Sachsen-Coburg i vojvodstvo je spojeno s obitelji Sachsen-Gohta - uz blagoslov dvora u Berlinu.

Ali to je bilo i razdoblje kad je zatrebalo čitav niz muževa i budućih vladara dvorova u Europi. Prvo se, 1830. pojavio problem Belgije, područja koje se otelo vladavini Nizozemske. Doduše, tamošnji pobunjenici ne bi imali problema niti sa republikom, ali to je tadašnjim vladarskim kućama bilo ipak previše.

Kraljica Viktorija

I majka kraljice Viktorije je bila Sachsen Coburg - i onda se i udala za svog bratića u drugom koljenu, Alberta.

Trebalo je još postići kompromis, tko da bude kralj: isprva je pozvan jedan od potomka nizozemske kuće Oranje - ali oni nisu htjeli oprostiti pobunjenicima koji su se otrgli od njihove krune. Alternativa je bio i mlađi brat francuskog kralja Louis Philppea kuće Orleans - ali to nisu htjeli niti čuti u Engleskoj.

Isporuka kraljeva "Made in Sachsen-Coburg"

Rješenje s kojim je London mogao živjeti je bio Leopold, mlađi brat vojvode Ernsta Sachsen Coburg Ghota I. koji je već bio oženjen za englesku princezu Charlotte Auguste iz engleske vladarske kuće. Njemu je zapravo već bilo ponuđeno jedno prijestolje - Grčke, ali je on ljubazno odbio tu ponudu smatrajući tamošnje stanje previše nestabilnim. (Zapravo je i tamo potom došao jedan Nijemac iz kuće Wittelsbach).

Ali i prije nego što je Leopold krenuo u Bruxelles, uspio je udomiti i svoju sestru, Victoriu von Sachsen Coburg Saalfeld sa vojvodom Kenta i Straghearna, Edwardom Augustusom. U tom braku je rođena i kćer kojoj je dano isto ime kao i majci - i koja je postala kraljica (i carica Indije) Victoria. Ona je pak odlučno tražila da se uda - za svog bratića u drugom koljenu, njenog ljubljenog i nikad prežaljenog Alberta - naravno, opet Sachsen-Coburg. Kao prava izdanica te obitelji, i engleska kraljica Victorija je pak onda udomila svoje brojne potomstvo u čitavom nizu kraljevskih kuća, od Pruske pa do Rusije i Švedske.

Simeon Saksoburggotski

Izdanak bugarske kraljevske kuće se okušao i u politici. Doduše, neko vrijeme je čak bio premijer - ali danas je politički nevažna osoba.

Ali i iz njemačke domovine se nastavilo isporučivati okrunjene glave: nakon Victorije, trebalo je pronaći muža i portugalskoj princezi, potom i kraljici Mariji II. Tu se našla zgodna prilika udomiti Ferdinanda (August Franz Antona), najstarijeg sina princa Ferdinanda von Sachsen-Coburg-Saalfeld-Kohary koji se vjenčao s izuzetno imućnom mađarskom plemkinjom Antonie.

A nakon što je obitelj odbila sjesti na prijestolje u Ateni, na Balkanu su se nastavile stvarati nove države koje su se otele turskoj vladavini. Tako je i u Bugarsku na koncu stigao novi vladar, Ferdinand - naravno opet iz kuće Sachsen-Coburg Gotha i opet iz mađarskog ogranka te obitelji.

Prolazi sve...

Vojvodstva Sachsen Coburg Ghota više nema: ono je i administrativno ukinuto nestankom monarhije nakon Prvog svjetskog rata. U tom pokolju niti engleska kraljevska kuća nije željela nositi tako "njemačko" prezime pa je tako i Georg V. obiteljsko ime uzeo prema sjedištu kraljevske obitelji, dvorcu Windsor.

U Bugarskoj je monarhija nestala nakon Drugog svjetskog rata, ali izdanak te obitelji, Simeon Borisov Saksoburggotski, je i u nedavno doba bio barem premijerom Bugarske. Ipak, na posljednjim izborima u toj zemlji njegova stranka Nacionalni pokret Simeon II. nije prešla niti izborni prag, a on je dao ostavku na svoju dužnost u stranci.

I najavljena abdikacija belgijskog kralja Alberta II. ne sluti na dobro po kraljevsku kuću u toj zemlji. Tu nije riječ samo o Delphine Boel koja tvrdi kako je vanbračna kćerka kralja Alberta II. i koja će, kad on bude običan građanin, sudski moći zatražiti genetski dokaz svoje tvrdnje.

Albert II. i budući kralj Filip

Kralj Albert II. želi predati krunu svom sinu Filipu - ali čitavo kraljevstvo i monarhija su u golemoj opasnosti.

Posljednji "pravi" Sachsen Coburg

Problem je mnogo ozbiljniji: bez obzira na njegove moguće bračne grijehove, Albert II. je u Belgiji popularan u obje velike nacionalne zajednice, kod Valonaca i Flamenaca - makar nikad nije naučio govoriti nizozemski kakav govore Flamenci bez francuskog naglaska Valonaca. Upravo je kralj bio osoba koji je nekako, nakon dugotrajnih natezanja, uspijevao natjerati sukobljene zajednice na formiranje zajedničke vlade Belgije.

Glava princa Filipa se, kako je objavljeno, već kuje na nove kovanice belgijskog eura i već teku pripreme na primopredaju prijestolja na nacionalni praznik, 21. srpnja. Posljednji kralj koji se još uvijek zove Sachsen-Coburg neće imati lak posao: do sada je donekle pokazao svoju stručnost u gospodarstvu (i kao pilot vojnog zrakoplova), ali do sada se u nekoliko prigoda već uspio zamjeriti Flamancima postavivši se na stranu Valonaca.

Ovako ili onako, Filip će svakako biti posljednji "čisti" Sachsen-Coburg na prijestolju. Ako Belgija i uspije zadržati jedinstvo i to pod krunom kralja, slijedeća okrunjena glava na prijestolju u Bruxellesu bi trebala biti - žena, sada tek djevojčica Elizabeta, Filipova kćer koja se rodila 2001.