1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Njemačka nacionalna televizija kritizira Hrvatske vode

Njemačka nacionalna televizijska postaja ARD na svojoj je internetskoj stranici objavila video u kojem kritizira najnovije planove Hrvatskih voda za proširenje korita i dubine Save, Neretve, Mure, Drine i Dunava

default

Područje Save jedno je od najvećih zaštićenih europskih područja

S oko 1.200 kvadratnih kilometara površine, Lonjsko polje, pripada ne samo jednom od najvećih zaštićenih područja u Europi već i jednim od najljepših. No, ostvare li se planovi hrvatskog vodnog gospodarstva, tome bi uskoro mogao doći kraj, navodi ovog vikenda jedan od najjačih njemačkih medija, ARD, u svom internetskom dnevnom izdanju Tagesschau.de. U kraćem video filmu ( u trajanju od oko dvije i pol minute), ovdje je ukratko izložena cijela priča oko novih regulacijskih planova Hrvatskih voda koji bi prirodne tokove rijeka mogli pretvoriti u uniformirani kanal, opasan kamenjem i takozvanim obaloutvrdama.

Razloge za ove poduhvate u filmu objašnjava direktor Parka prirode Lonjsko polje, Goran Guguć. On navodi da „u Europi praktično više nema tako velike rijeke koja je u svom središtu toliko dobro očuvana kao Sava. No, Hrvatska očito ipak polako želi doći do četvrtog stupnja riječnog prometa, a da bi do toga došla, korito Save i njezina dubina morali bi se povećati i proširiti“.

Donauauen bei Hainburg

I područje Dunava pripada onom koje bi Hrvatske vode željele promjeniti

"Ako je dozvoljeno, valjda je onda i u skladu sa zakonom"

ARD navodi da bi to značilo da bi ubrzo oko 400 kilometara prirodnog toka Save i Dunava trebalo biti prošireno, no, da Hrvatske vode za sada još uvijek čekaju na rezultate ispitivanja njihovih zahtijeva, odnosno, na dozvole. Stvar je u tome, da bi planovi trebali biti odobreni prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju i prije nego što bi ona time postala i članicom Vijeća prirode 2000. (tada više ne bi mogla, odnosno, smijela na ovako brutalan način mijenjati zaštićena prirodna područja opp. a). U video filmu se nakratko pojavljuje i Darko Biondić iz agencije za plovne puteve koji kaže da su „ zahtijevi predani prema zakonu, te da ukoliko vlasti planove odobre prije ulaska u EU, da će onda valjda to ujedno i značiti da je cijela stvar u skladu sa zakonom“.

ARD posebno naglašava da sudbina koja bi se mogla dogoditi Savi, isto tako prijeti i Neretvi, Dravi, Muri i Dunavu – područjima na kojima usprkos jedinstvenoj ljepoti i zaštićenosti, hrvatske vlasti također namjeravaju izdati dozvole za radove, odnosno, za plovidbu. Isto tako, u planu je navodno i kopanje kanala koji bi trebao povezati Savu i Dunav, čime bi, kako navodi ovaj njemački medij – „Hrvatska dobila svoj Sueski kanal“. S druge strane pak, stručnjaci tvrde da uopće ne postoji potreba za riječnom plovidbom po Savi ( kao ni po drugim rijekama), pa time niti za proširenjem njezina korita, budući da se ovdje bilježi godišnji promet od svega 200 brodova.

Fischotter

Ostvare li se planovi, tada će i vidre vjerojatno izgubiti svoje domove


Korupcija i kriminal?

Tko i zašto uopće želi promjeniti prirodni tok Save i ostalih rijeka, te iz kojih interesa, u filmu kratko objašnjava Tibor Mikuška iz Društva za zaštitu ptica i okoliša Hrvatske. On kaže da usprkos očiglednoj nerentabilnosti vlasti planiraju u regulacija Save investirati „oko 80 milijuna eura a kasnije još 4 milijuna godišnje za troškove održavanja.“

„Ako malo bolje pogledate tko preispituje te zahtjeve, tko ih provjera, tko su ti vještaci, vidjet ćete da su to sve ljudi koji su na ovaj ili onaj način povezani s Uredom za vode. Stvarno možemo reći da je riječ o korupciji u velikom stilu, ja bih rekao – o kriminalu“, rekao je za ARD Mikuška.
I na kraju, njemačka medijska kuća navodi da se Hrvatsko državno tužiteljstvo, dio za sprječavanje kriminala i korupcije zainteresiralo za cijelu priču i poslove Hrvatskih voda. A zaštitari prirode i nevladine organizacije se isto tako nadaju da će pritisak za očuvanje prirode stići i iz Bruxellesa – završava svoju najnoviju priču iz Hrvatske ARD.

Autorica: Željka Telišman (ARD)

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva