1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka na putu prema useljeničkoj zemlji

Što useljenici i azilanti imaju od diskusije o novom zakonu o useljavanju u Njemačku? O tome govore razna udruženja koja ih predstavljaju unutar ove države.

"Ovako nešto je odavno potrebno Njemačkoj", glasi skoro jednoglasan odgovor brojnih udruženja koja zastupaju interese migranata. Ona pozdravljaju ideju da se ostvarenje prava na boravak u Njemačkoj, koje se zasniva na 50 različitih propisa, obuhvati jednim zakonom i tako pojednostavni. Time bi i službeno bilo priznato da je Njemačka useljenička zemlja. Osim toga bi se na taj način na samo useljavanje počelo gledati kao na nešto pozitivno, a ne kao na nešto što za Njemačku predstavlja opterećenje, smatraju predstavnici brojnih organizacija od kojih je DW zatražio mišljenje o ovom prijedlogu socijaldemokrata (SPD). Ipak, i među tim organizacijama ima razlika kako u procjeni same inicijative, tako i o tome što bi eventualni zakon trebao sadržavati.

Humanitarni apsket ispred privrednog

Mehmet Tanriverdi

Mehmet Tanriverdi

Mehmet Tanriverdi, predsjednik Savezne zajednice imigrantskih udruženja (BAGIV) govori u ime 1.500 članova. Za njega je problematično to što inicijativa u prvi plan stavlja potrebe tržišta rada u Njemačkoj. Tako bi ubuduće nečiji dolazak u Njemačku zavisio od broja bodova koji bi dobio po određenom sustavu procjene. Oni koji se žele useliti tako bi dobijali bodove na osnovu poznavanja jezika ili kvalifikacije. "Mi to ne smatramo dobrim, jer nisu sve izbjeglice visokokvalificirane", kaže Tanriverdi i dodaje: "Ne smijemo zapostaviti humanitarni aspekt i moramo i dalje biti velikodušni."

On smatra da se kroz cijelu diskusiju provlači i jedna doza neiskrenosti. "I ja sam poduzetnik. Vjerujte mi da privredi i nije potreban toliki broj stručnih radnika koliko se na sve strane priča." Time su pogođene sporedne gospodarske grane poput njege bolesnika i starih osoba. Tanriverdi je skeptičan da će ova inicijativa o bodovanju useljenika imati uspjeha jer ona nije nova, a i ranije je bila neuspješna. On je uvjeren da se u aktualnom prijedlogu u stvari radi prije o pokušaju da se otvori opcija za odbijanje migranata, čime bi se u stvari trebali privući simpatizeri nedavnih građanskih inicijativa, oni koji su se pridružili pokretu Pegida ili desnopopulističkoj stranci AfD.

Obrazovanje u Njemačkoj je nezamjenjivo

Safter Cinar

Safter Cinar

Safter Cinar, predsjedavajući Turske zajednice u Njemačkoj, proučio je inicijativu SPD-a i smatra da se o njoj u principu "može raspravljati". Ipak, ne bi se smjela se zapostaviti obveza gospodarstva i obrazovnog sustava da školuju doseljenike. "Ostaje i dalje potreba da se obrazuju migranti koji se već nalaze u zemlji."

Cinar bi pozdravio kada bi novi zakon omogućavao ulazak u zemlji osobama koje nemaju zagarantirano radno mjesto. Loše bi bilo ako bi, kao u slučaju takozvane "plave karte", preduvjet za ulazak u Njemačku bio određeni stupanj znanja njemačkoj jezika i visina plaće koju će netko dobiti. To bi trebalo prepustiti samom razvoju događaja i stanja unutar Njemačke, vjeruje Cinar. Zahvaljujući "plavoj karti" u Njemačku je od 2012. godine uselilo samo oko 18.000 stručnaka, što je daleko ispod onoga što je politika očekivala.

Budući proces, smatra Cinar, trebao bi omogućiti i doseljavanje članova obitelji. "Bez tog elementa i bez transparentne procedure neće nastati ni kultura dobrodošlice", strahuje on.

Brže do državljanstva

Aziz Bozkurt

Aziz Bozkurt

Aziz Bozkurt je dopredsjednik udruženja Migracija i raznovrsnost. On smatra da je inicijativa SPD-a da se pojednostavni "šuma postojećih propisa" dobra. I za njega je važno da cijeli proces bude transparentan. Preduvjet za to je da se uspostavi baza podataka o kandidatima koja će biti dostupna kako poslodavcima, tako i onima koji se žele useliti u Njemačku.

U svakom se slučaju mora poboljšati procedura priznavanja stranih diploma. "To danas ne funkcionira tako dobro", kaže Bozkurt. Inicijativi SPD-a još uvijek nedostaje jasno određenje po principu "želimo useljenike, a ne samo njihovu radnu snagu". Najbolji primjer za uzdržanost Njemačke po tom pitanju je proces dobijanja državljanstva. U Kanadi useljenici mogu dobiti putovicu te zemlje već nakon tri godine boravka. "Njemačko državljanstvo možete dobiti najranije nakon osam godina", ističe Bozkurt.

Presudno je istinsko sudjelovanje u društvu

Breschkai Ferhad

Breschkai Ferhad

Breschkai Ferhad u krovnom udruženju pod nazivom Nove njemačke organizacije predstavlja migrante druge ili treće generacije. Oni se ne angažiraju u korist pripadnika određenog naroda ili etničke grupe, nego za bolju integraciju svih migranata u njemačko društvo. Ferhad ističe: "Nama nije potreban samo novi zakon. Nama je potrebno useljeničko društvo." Ono što je dobro u inicijativi SPD-a je olakšavanje mogućnosti za izbjeglice da traže posao. Izbjeglice bi tako, bez obzira na ishod procesa koji su pokrenule u svrhu stjecanja prava boravka, imale mogućnost prvo završiti školovanje, a potom i tražiti posao. Ipak, trebalo bi još proširiti mogućnosti da se izbjeglica mogu istinski integrirati i sudjelovati u društvu, zahtijeva Ferhad.

Johannes Glembek vodi interesnu zajednicu koja predstavlja preko 60.000 stranih i studenata bez državljanstva, kao i studenata stranog porijekla. On strahuje od toga da bi se mogli promijeniti i zakoni koji su već na snazi. A oni predviđaju da student, nakon što diplomira, ima pravo 18 mjeseci tražiti posao. Tek ukoliko ga nakon tog perioda ne nađe mora napustiti Njemačku. Taj zakon, na žalost, ne uzima u obzir da je u pojedinim zanimanjima, poput arhitekta ili pedagoga, taj rok jedva dovoljan. Stoga on rok ne bi smio biti još kraći od 18 mjeseci, upozorava Glembek.

Farhad Dilmaghani, predsjednik inicijative Deutsch Plus koja se angažira za "pluralističku republiku", zahtijeva da novi zakon jače podrži projekte za migrante tipa "pomoć za samopomoć". Dilmaghani negativnim ocjenjuje to što još uvijek polovica ljudi koja se useli u Njemačku tu zemlju napušta već nakon godinu dana. "Potrebna nam je kultura ostanka", smatra on. Prvi takav korak će biti poduzet 17.3.2015. Zajedno s inicijativom Deutsch Plus će njemačko Ministarstvo vanjskih poslova intenzivirati potragu za kandidatima stranog porijekla koje će zapošljavati u diplomatskoj službi. Ona će tako održavati "raznolikost njemačkog društva".

Preporuka uredništva