1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka – konačno doseljenička zemlja?

Dugo vremena ih nismo željeli, ali Njemačka ih treba. Radi se o doseljenicima. Njemačka politika integracije nekoć je bila defenzivna, a sad se pretvorila u aktivnu, potvrđuje jedna aktualna studija.

Politika ponekad funkcionira poput nogometne tablice. Na primjer politika integracije. Njemačka je na trećem mjestu po broju doseljenika koji uzimaju (njemačko) državljanstvo. Integracija stranaca u međuvremenu funkcionira i na tržištu rada. U tom je segmentu Njemačka na četvrtom mjestu. Radi se o pozitivnim rezultatima studije "Migrant Integration Policy Index" (MIPEX).

Studiju je dalo izraditi Vijeće za migraciju, radi se o tijelu koje okuplja oko 100 znanstvenika i znanstvenica s različitih područja. Njemačka je po njoj “osvojila” ukupno 61 bod (od maksimalno 100) i nalazi se iznad “prosjeka” istraženih zapadnoeuropskih zemalja. Istražilo se koliko dobro (ili loše) integracija funkcionira u svih 28 zemalja Europske unije, u SAD-u, Australiji, Japanu, Turskoj i drugim industrijskim nacijama. Ovo je već četvrto istraživanja od 2004. godine. Jedan trend je uočljiv: nešto se mijenja.

Što se (politički) promijenilo?

Pogledajte video 04:36

Kako Njemačka dočekuje doseljenike iz Europe?

Njemačka je kasno shvatila da je doseljenička zemlja, to se „zrcali“ i u aktualnoj MIPEX-ovoj studiji, i to pozitivno. U politici i zakonodavstvu se nešto promijenilo, zaključuju autori. Političke odluke jasno zrcale promjene u pogledu na pridošlice. Što se Njemačka više definira kao doseljenička zemlja, sve je više reformi uočljivo na različitim političkim poljima, stoji u studiji.

Istražilo se primjerice mobilnost na tržištu rada, problematiku spajanja obitelji ili mogućnosti uzimanja državljanstva. Zaključak: građani koji ne potječu iz neke EU-zemlje i koji u Njemačkoj žele raditi ili se obrazovati, u međuvremenu uživaju u otprilike istim pravima i profitiraju od znatno poboljšanih postupaka priznavanja njihovih kvalifikacija. Još je bolje stanje po tom pitanju u skandinavskim zemljama i u Kanadi. Nešto je drugačije situacija kad se radi o spajanju obitelji. Tko u Njemačku dođe iz neke zemlje koja nije članica EU-a, mora računati s podužom procedurom prije nego što dobije dozvolu da u Njemačku smije doći i najbliža rodbina. Tu Njemačka još uvijek primjenjuje jako restriktivna pravila, a obitelj definira u vrlo uskom smislu.

Autori studije nude oprečnu bilancu oko pitanja uzimanja državljanstva. Za prvu generaciju doseljenika postoje jasni postupci koji se temelje na pravima – i koji im pomažu u tom procesu. Problematično je još uvijek da oko polovice doseljenika iz takozvanih „trećih zemalja“ i koji već više od deset godina žive u Njemačkoj, još uvijek ne koriste mogućnost uzimanja državljanstva. Razlog je njemačka zabrana dvostrukog državljanstva. Neke druge zemlje imaju dobra iskustva s dvostrukim putovnicama. Studija Njemačkoj prognozira više uspjeha u integraciji – ali pod uvjetom da dozvoli dvostruka državljanstva. Ono je moguće u 25 od 38 istraženih zemalja i to bez ikakvih ograničenja. Tamošnja iskustva pokazuju da to ima brojne prednosti i nikakav negativan utjecaj na integraciju.

Što ne funkcionira?

Njemačka i turska putovnica

Dvojno državljanstvo - jedna od tema oko kojih se u Njemačkoj vode žustre diskusije...

Oni doseljenici koji u Njemačkoj imaju osjećaj da ih se diskriminira, otkrivaju i aktualne slabosti u doseljeničkoj zemlji Njemačkoj. Njemački zakon protiv diskriminacije je relativno nov. Nadležne ustanove ne raspolažu s dovoljno ovlasti. Politika podjednakog tretmana doseljenika s „domaćim“ stanovništvom u Njemačkoj je otprilike slaba kao i u Češkoj ili Turskoj, zaključuju autori studije.

Deficitarna je i zdravstvena politika za migrante. Njemačka je u tom segmentu na 22. mjestu, a time i duboko ispod prosječnih standarda Zapadne Europe. Oni doseljenici koji ne mogu predočiti potpunu dokumentaciju, ne mogu se nadati kvalitetnoj medicinskoj skrbi.

Što se zahtijeva?

Njemačka politika bi trebala poticati prije svega nerazvijene općine, koje bi htjele poboljšati integraciju doseljenika (što se od njih i očekuje), ali to nisu u stanju – s pogledom na troškove. Nemaju jednostavno dovoljno novca. Autori studije pod hitno preporučuju drugačiji način „promatranja“ politike doseljavanja i integracije. „Politika integracije mora biti u nadležnosti resora koji nisu pretežito vezani uz sigurnosnu politiku“, stoji u studiji. A koji bi to resori mogli biti? To studija ne otkriva.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic