1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka kao inovacijsko stanište

Savez njemačkih inženjera upozorava na opasnost gubitka inovacijskog potencijala u Njemackoj.

CeBIT 2004

CeBIT 2004

Proizvodi s oznakom “Made in Germany” već desetljećima su na dobrom glasu u čitavom svijetu. Kvaliteta njemačkih proizvoda dokazala se na najrazličitijim područjima i mnogi su od toga profitirali. Ali, posljednjih mjeseci je pojam “Made in Germany” doveden u pitanje. Jedan od razloga je neuspjeh automatiziranog sustava za naplatu cestarina konzorcija Toll Collect, koji još uvijek ne funkcionira. Činjenica da neki proizvod dolazi iz Njemačke očito nije više jamstvo za njegovu kvalitetu. A to je tema i na sinoć otvorenom sajmu kompjutorske i telekomunikacijske tehnike CeBIT-u. Predsjednik saveza njemačkih inženjera Eike Lehmann je frustriran. On pokušava kod mladih ljudi probuditi interes za tehniku. Ali, zanimanje mladih ljudi za studij tehničkih predmeta je slabo, za što su djelomice odgovorne i škole, smatra Lehmann:

”Strašno je vidjeti da zemlja koja na kraju krajeva živi od tehnike u školama svjesno ili nesvjesno isključuje to područje.”

Lehmann smatra nužnim da se više mladih oduševi za studij tehničkih smjerova. Jer, u Njemačkoj nedostaje najmanje 15 tisuća inženjera. I to iako su brojni inženjeri bez posla. Oni, naime, ne posjeduju potrebne kvalifikacije. Prema navodima Saveza informacijske tehnike, telekomunikacija i novih medija svako četvrto informatičko poduzeće u Njemčakoj ne može naći ljude s potrebnim kvalifikacijama. Glasnogovornik Saveza njemačkih inženjera Michael Schwrtz u tomu vidi velik nedostatak za inovaciju.

”Zbog nedostatka stručnjaka koji nam trebaju svake godine gubimo oko 2 milijarde eura. To je gubitak zbog nepostojanja stručnjaka koje bismo zapravo mogli zaposliti.”

Posljedica je da Njemačka u međuvremenu više inženjerskih usluga uvozi nego izvozi. Primjerice, strojevi se više ne razvijaju u Njemačkoj, nego se grade po stranoj licenciji. Predsjednik Saveza njemačkih inženjera Lehmann je zabrinut:

”To je znak na uzbunu, koji se mora uzeti ozbiljno. Ako se taj trend nastavi postoji opasnost da Njemačka prestane biti stanište visoke tehnologije. Jer, na kraju krajeva opstati možemo samo ako se budemo mogli uspješno nositi u prvoj svjetskoj ligi, u razvitku tehnike."

A to znači da se više mora investirati u znanstvena istraživanja i tehnički razvitak. Trenutno njemačka u tu svrhu izdvja 2,5 posto bruto društvenog proizvoda, što je manje nego u drugim industrijskim zemljama, kao Švicarskoj, Koreji ili skandinavskim zemljama.

Ipak, ima područja na kojima njemački stručnjaci prednjače, primjerice u laserskoj ili medicinskoj tehnici.

”Na područjima na kojima se te discipline dodiruju, dakle tehnika i medicina, najveći su inovacijski potencijali. A to odgovara i našem njemačkom mentalitetu, mi smo zemlja eksperimentatora i mislilaca, zemlja srednjeg staleža, zemlja malih i srednjih poduzeća, zemlja izobrazbe. Imamo izvrsnu infrastrukturu na zanatskom području, to jest stručnim školama. I imamo izvrsnusituaciju na tehničkim visokim školama. Sve te stvari ako se umreže ispunjavaju čovjeka optimizmom glede budućnosti.”(Johannes Beck)