1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka i Kina - tim koji pobjeđuje

Njemačka je odlično zaradila na industrijalizaciji Kine, a obje zemlje su iz krize izašle kao dobitnice. Njemački menadžeri računaju na drugu fazu kineskog uspona, jer je sada cilj Pekinga promjena gospodarske strukture.

Kineska i njemačka zastava

„Tim Njemačka i Kina u svakom će slučaju dobro surađivati. Ogromne stope rasta bit će nešto manje, ali gospodarstvo će i dalje biti u usponu“, kaže Achim Haug, njemački analitičar. Haug nije jedini koji s optimizmom gleda na perspektive dviju zemalja. I ekonomiski stručnjak iz „Commerzbank“ Jörg Krämer već dulje vrijeme mašta o novoj „osovini rasta Berlin – Peking“.

Kineski vicepremijer Li Keqiang, koji je prošlog tjedna bio u posjetu Berlinu

Prošlotjedni posjet kineskog vicepremijera Lija Keqianga Berlinu, bit će, čini se, unosan za obje strane

Njemačka je imala posebnu korist od kineskog gospodarskog rasta. Zahvaljujući programu subvencija Kina je brzo prebrodila gospodarsku krizu i prošle je godine ponovno bilježila gospodarski rast od oko 10 posto. Od toga su koristi imale sve ključne industrije u Njemačkoj. Na primjer, u elektroindustriji ne bi bilo rasta od 12 posto bez mnogobrojnih narudžbi iz Kine. Što se autoindustrije tiče, Volkswagen, BMW i Daimler udvostručili su prodaju vozila u Kini. U kemijskoj industriji koristi su imali Bayer, BASF i Lanxess, jer je Kina najveći kupac sintetičkih materijala i drugih kemijskih proizvoda.

Prvi partner iz van EU -a

Tijekom krize suradnja dviju zemalja postala je još intenzivnija. Prvi put Njemačka najviše uvozi iz Kine i ona je njen prvi trgovinski partner izvan EU-a. Za Kinu, Njemačka je najveći europski investitor. Perpsektive ostaju dobre, jer se u Kini u ožujku usvaja novi petogodišnji plan. Cilj vlade u Pekingu je stabilan razvoj koji podrazumijeva štednju energije i sirovina. Dakle, bit će veća potražnja za svime što ima veze sa zaštitom životne sredine.

Achim Haug kaže: "Kina predstavlja ogromno tržište za tu vrstu proizvoda, a njemački proizvođači prvi su u svijetu na tom polju. Osim toga, planira se poboljšanje prometne mreže u gradovima, gradit će se nove brze pruge, rekonstruirati aerodromi. Sve to pruža priliku za suradnju i izvoz. Naime, namjera Kine je da više ne bude zemlja niskih plaća, nego da postane zemlja visoke tehnologije. Prilikom takvog restrukturiranja privrede nužno je ulagati i u savršeniju opremu. A takvu opremu mogu isporučiti njemačke tvrtke“.

Model automobila na električni pogon tvrtke BMW

Njemački automobili su na dobrom glasu. Model automobila na električni pogon tvrtke BMW

Još ima m j esta

Haug smatra da i nakon 20 godina još ima mjesta za njemačke investitore na kineskom tržištu i kaže: „Mora se samo pronaći niša u kojoj još nije jaka konkurencija ili koja se tek pojavljuje. Recimo, do sad u Kini nije bilo razvijeno tržište skupe potrošačke robe i tu se tek otvaraju nove mogućnosti“.

Naime, na osnovu novog petogodišnjeg plana gospodarstvo koje je bila orijentirano uglavnom na izvoz i investicije trebalo bi se više osloniti na unutarnju potražnju i potrošnju. Sve više Kineza zanima se za skuplje proizvode za široku potrošnju „Made in Germany“. Već danas četiri od pet luksuznih automobila u Kini stigli su iz njemačkih tvornica. Stručnjaci procjenjuju da će se do 2015. godine udvostručiti prodaja luksuznih automobila na 600 tisuća godišnje. Zato ne čudi što BMW, Daimler i Audi planiraju značajno povećanje kapaciteta u Kini.

Međutim, kritičari upozoravaju da automobilska industrija postaje suviše ovisna od kineskog tržišta. Tako je vijest iz Pekinga da će glavni kineski grad sljedeće godine dopustiti registraciju za polovicu manjeg broja vozila nego u 2010. dovela do drastičnog pada vrijednosti dionica njemačkih proizvođača.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ima razloga biti zadovoljna. Na slici s kineskim gostom Lijem Keqiangom (07.01.11)

Njemačka kancelarka Angela Merkel ima razloga biti zadovoljna. Na slici s kineskim gostom Lijem Keqiangom (07.01.11)

Istraživački centri

Međutim, Haug smatra da je reakcija tržišta bila pretjerana… „jer će sve više rasti prodaja u manjim kineskim gradovima, dakle u onima gde su prosječni prihodi manji. To je novo tržište koje pruža nove mogućnosti“.

I Christof Römer iz Instituta za njemačko gosopodarsvo u Kölnu smatra da je orijentacija na izvoz u Kinu dobra ideja: "Tvrtke su uvijek spremne tragati za novim tržištima. Snažnija međunarodna povezanost u globalnoj privredi neizbježno vodi i većoj međusobnoj ovisnosti“.

Römer procjenjuje da će značaj kineskog tržišta za njemačko gospodarstvo još rasti. U međuvremenu je Kina postala i jedan od centara istraživanja pa samo Siemens tamo ima 13 istraživačkih centara. Kina tako dolazi do visoke tehnologije, ali od toga mogu imati koristi i Nijemci, smatra Achim Haug: „Uvijek je važno prilagoditi se lokalnom tržištu. To je do sad bilo i glavno polje djelovanja takvih istraživačkih i razvojnih centara. Oni ispituju kako njemačke proizvode prilagoditi domaćem tržištu kako bi bili jednostavniji i jeftiniji. S druge strane, inovacije iz Kine nalaze put do zapadnog tržišta i od toga mogu imati koristi i njemačke tvrtke. Naime, ako su ti proizvodi jednostavniji i fleksibilniji, dobro će se prodavati i ovdje“, kaže Achim Haug.

Autori: Danhong Zhang/ N. Briski

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva