1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Njemačka djela u francuskom hramu umjetnosti

Francuzi imaju dobrih razloga vjerovati kako se upravo tamo stvarala povijest umjetnosti 19. i početkom 20. stoljeća. Izložba "O Njemačkoj" u Louvreu pokazuje kako i Nijemci itekako imaju što pokazati.

French Prime Minister Jean-Marc Ayrault visit on March 26, 2013 the exhibition 'De l'Allemagne, 1800-1939 - From Friedrich to Beckmann' at the Louvre museum in Paris . AFP PHOTO / POOL / BERTRAND GUAY (Photo credit should read BERTRAND GUAY/AFP/Getty Images)

De l'Allemagne Ausstellung Louvre Museum Paris Frankreich

U pariškom Louvreu je otvorena izložba "O Njemačkoj (1800-1939)". Izloženo je oko 200 ostvarenja najznačajnijih njemačkih slikara tog razdoblja a želi se pokazati kako društveno-povijesni, tako i intelektualni i duhovni kontekst u kojem su ova djela nastala. Izložba će biti otvorena sve do 24. lipnja i dio je obilježavanja 50-godišnjice Elizejskog  ugovora o prijateljstvu Francuske i Njemačke, koji su 1963. godine potpisali Charles de Gaulle i Konrad Adenauer.

Kao uvod u ovu veliku izložbu posjetitelja odmah na ulazu dočekuje poznati Tischbeinov portret Goethea koji meditira u ambijentu antičkog pejzaža. To djelo je nastalo znatno prije 1800. godine, ali ukazuje na dominantne utjecaje koji će formirati i reprezentirati njemački duh početka XIX stoljeća. To su prije svega grčka i rimska antika kojima se pridružuje i gotička fantastika. 

Louvre

Francuska i Pariz imaju razloga vjerovati da su, za života jednog Degasa ili Van Gogha, bili svjetska metropola umjetnosti. Ali i Njemačka ima što pokazati.

Romantična težnja ujedinjenju

Pored tog portreta, 200 izloženih likovnih ostvarenja izražavaju teme i ideje koje u intelektualnoj povijesti Europe reprezentiraju njemački duh od tada pa sve do 1939. godine. Ambicije autora izložbe, među kojima su dva povjesničara umjetnosti i jedan filozof, nisu tek bile predstaviti antologijski izbor djela najznačajnijih umjetnika tog razdoblja, od Caspara Davida Friedricha do Maxa Beckmanna. Želja im je bila i otkriti povijesno, društveno, tehničko i intelektualno okružje u kojem su ta ostvarenja nastala. Želja im je bila i podsjetiti na refleksije i ideje velikih mislilaca tog vremena, na prvom mjestu samog Goethea.

U prvoj polovici razdoblja o kojem je riječ na izložbi, Njemačka je još bila multikonfesionalna, teritorijalno rascjepkana i nestabilnih granica, različitih i suprotstavljenih političkih i kulturnih težnji. Ona i u umjetnosti traži duboko jedinstvo koje će povezati sve Nijemce, od Bavarske do Baltika.

Izložba pokazuje da su stvaraoci iz konglomerata različitih njemačkih kraljevstava sudjelovali u kovanju tog jedinstva do samog proglašavanja Njemačkog carstva u Versaillesu 1871. godine, životnog djela tadašnjeg kancelara Otta von Bismarcka.

Goethe, djelo Johann Heinrich Wilhelm Tischbein http://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Datei:Johann_Heinrich_Wilhelm_Tischbein_007.jpg&filetimestamp=20120320092539

Posjetitelje već na ulazu dočekuje romantični portret Goethea Johanna Heinricha Wilhelma Tischbeina

Snaga i "degeneracija" ekspresionizma

Ako su romantično razdoblje prve polovice XIX. stoljeća obilježili svojim ostvarenjima Caspar David Friedrich i Otto Runge, tu novu ujedinjenu Njemačku predstavljaju Arnold Böklin i umjetnici koji u doba industrijske revolucije ne sanjaju o krajoliku u sumaglici.

To jedinstvo Njemačke je ostvareno politikom, ratom i industrijom i stvoreno carstvo je već tada moderna i snažna država. Zato i sa slika nestaju mitološka bića, pastiri i idilični pejzaži, a pojavljuju se građani i radnici i stvarni, ali onda ambijenti daleko od svake idile.

Izložba svjedoči kako je umjetnost u Njemačkoj od romantizma do ekspresionizma, ne samo pratila nego i sudjelovala stvaranju nacionalnog jedinstva i drugačije Njemačke. Ali umjetnost u Njemačkoj se bavila i ideološkom degeneracijom i naličjem tog jedinstva u doba uspona nacizma koji je i završio Drugim svjetskim ratom.

Max Beckmann u svom ateljeu

Od romantike, nakon ujedinjenja, nije mnogo ostalo - osobito u djelima Maxa Beckmanna

Možda je i najimpresivniji taj završni dio izložbe u kojem su jedni do drugih postavljeni prikazi strahota (Prvog svjetskog) rata Otta Dixa, tragično viđenje stradanja Käthe Kollwitz, ironične, jetke, satirične slike Georga Grosza i slutnje novog ratnog sukoba Maxa Beckmanna. Izložba se završava njegovom slikom "Pakao ptica", koju je naslikao 1938. u izbjeglištvu u Nizozemskoj nakon što su nacisti njegova djela proglasili "izopačenom umjetnošću". Na tom djelu užasna ptica, koja podsjeća na njemačkog orla,  čerupa tijelo čovjeka - možda i samog slikara koji leži nemoćan. Kao univerzalna protiv rata se to djelo uspoređuje i s Picassovom Guernicom.

Izložba o umjetnosti u Njemačkoj u Louvreu svoj naziv duguje knjizi "O Njemačkoj" francuske spisateljice Germaine de Staël, koju je napisala u doba kad je Napoleon osvajao Njemačku. Više od dva stoljeća kasnije, i to literarno-povijesno djelo koje je Napoleon dao  uništiti, doživjelo je ovom izložbom svoju tihu rehabilitaciju.

Preporuka uredništva