1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Njemačka - da, ali ne po svaku cijenu

Od ulaska Hrvatske u EU do 1. srpnja ove godine, 100.000 Hrvata se skrasilo u Njemačkoj. U dvije godine se iselio grad veličine Osijeka, a mnogi dolaze s nerealnim očekivanjima, kažu u Hrvatskom gospodarskom savezu.

"Mi bismo htjeli nešto raditi, bilo što", takve pozive većinom bilježe u Hrvatskom gospodarskom savezu u Frankfurtu koji je za mnoge Hrvate adresa na kojoj počinju istraživati mogućnosti odlaska u Njemačku. "Neki dolaze bez znanja jezika, neki napuštaju i siguran posao u Hrvatskoj i očekuju ovdje 'med i mlijeko' nesvjesni da su troškovi života u Njemačkoj znatno veći“; objašnjava Mario Šušak, predsjednik Saveza.

Svima koji imaju mogućnosti za ostanak u Hrvatskoj Šušak savjetuje da ostanu jer nije lako doći u nepoznatu zemlju, pogotovo bez dobre pripreme: "Prije su ljudi stvarno nalazili posao od danas do sutra. Sada su neki i prevareni, neplaćeni." Veliki je problem i pronaći stan koji u Njemačkoj košta i do tri puta više nego u Hrvatskoj, rekao je Šušak u razgovoru za DW.

Mario Šušak

Mario Šušak ističe kako je za dolazak potrebna dobra i kvalitetna priprema

Ipak, neki su kadrovi definitivno traženi u Njemačkoj, većinom inženjeri i medicinsko osoblje, a trenutno i vozači autobusa te odgajateljice u dječjim vrtićima. "Ne postoji sektor gdje se netko ne traži, ali radna snaga mora biti kvalificirana", naglašava Šušak.

Struka koja se traži

Zanimanja za kojima Njemačka stvarno vapi su liječnici i medicinsko osoblje. Svjesna te činjenice 28-godišnja liječnica Leona se početkom kolovoza preselila iz Zagreba u Bavarsku, u jedno malo mjesto pored Nürnberga i zaposlila u tamošnjoj klinici. U Bavarskoj je već bila početkom prošle godine na jednomjesečnoj praksi koju je odradila u jednoj ordinaciji obiteljske medicine nakon položenog državnog ispita. Nakon sezonskog posla na hitnoj u malom mjestu na hrvatskoj obali i nekoliko mjeseci bezuspješnog traženja posla u Zagrebu i okolici, odlučila se za ponovni - i ovoga puta duži - boravak u Njemačkoj.

"Rođena sam u Zagrebu i sve što mi je važno i drago je tamo. Ali, shvatila sam da mi je lakše doputovati s juga Njemačke do roditelja na Trešnjevačkom placu, nego s otoka na jugu Hrvatske", priča nam Leona.

A činilo joj se i kako je sada pravi trenutak za novi početak - dok još nema obitelj i dugogodišnji kredit. Same pripreme su tekle vrlo glatko: "Zahvaljujući kolegama koji su to prije mene prošli ja sam samo išla korak po korak po njihovim savjetima."

Posao je pronašla na internetskom oglasu. Razgovor u klinici je bio sredinom srpnja, a već za dva tjedna počeo je njezin novi život na jugu Njemačke. Živi oko 20 km od klinike i svako jutro putuje na posao vlakom. Smjena počinje u osam ujutro, a završava u 17 sati uz pauzu za ručak od sat vremena.

Liječnica u ordinaciji

Leona je zadovoljna radnom atmosferom i pacijentima

Prije nekoliko dana je dobila prvu plaću i, sve u svemu, jako je zadovoljna: "Zaposlenici su iz različitih zemalja, a mladi liječnici su samo stranci. Povezuje nas to što smo svi u stranoj zemlji, bez materinskog jezika, bez obitelji i prijatelja iz djetinjstva."

Zadovoljna je i pacijentima. Svakome se ispriča na eventualnim greškama u njemačkom jeziku i do sada to, kaže, nikome nije smetalo.

Dugoročno gledano Leona bi se, međutim, ipak voljela vratiti u Hrvatsku: "Oni koji kažu 'U tuđoj si zemlji uvijek stranac', 'Drugdje nije kao doma' i 'Tuđe sunce ne grije', u neku ruku imaju i pravo." U Njemačkoj bi htjela steći znanja i sposobnosti, upoznati zemlju, običaje i ljude pa se vratiti: "A možda na kraju ostanem i ovdje. Tko zna?"

Migracija kao stil života

Zbog želje za napretkom u Njemačku se uputio i 25-godišnji Petar, magistar ekonomije iz Zagreba. On upravo pakira kofere jer za nekoliko dana putuje u Stuttgart na plaćeno pripravništvo u njemačku korporaciju s više od 30.000 zaposlenih. Tijekom šest mjeseci će mijenjati gradove i učiti posao te upoznavati segmente poslovanja kompanije. Nakon toga postoji i mogućnost dugoročnog zaposlenja u jednoj od država njemačkoga govornog područja.

Zastave Hrvatske i EU-a

Migracije su normalan tijek događaja, osobito nakon ulaska Hrvatske u EU

No i za njega je povratak u Hrvatsku izgledna opcija: "Puno ljudi misli da oni koji odu ne žele živjeti u Hrvatskoj, no ne treba stavljati razloge za odlazak svakog pojedinca u isti 'koš'. Nekome je motiv egzistencija, nekome bolja radna okolina, nekima izazov." Petar smatra da su migracije logičan slijed ulaska u EU: "Godinama smo se trudili postati članica EU-a čije su vrijednosti sloboda kretanja ljudi i kapitala."

Nakon ulaska Hrvatske u EU njemački Savezni ured za migraciju i izbjeglice pojačao je sufinanciranje udruge Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj koja, među ostalim, podupire integraciju Hrvata. Ova udruga je nedavno prevela brošuru

"Dobrodošli u Njemačku"

na hrvatski jezik. U njoj se na 100 stranica mogu naći sve važne informacije za doseljenike.

Teško bez jezika

"Naše iskustvo je da većina doseljenika imigrira u Njemačku bez dovoljnog znanja njemačkog jezika i informacija o životu u potpuno novom okruženju", upućuje nas Ivana Drmić, referentica za integraciju u Hrvatskom svjetskom kongresu. Najčešće se udruzi obraćaju novi doseljenici koji traže pomoć jer su im ugovori samo sezonski ili im prekovremeni sati nisu plaćeni: "Ponekad nisu svjesni da plaće nisu toliko visoke kao što očekuju pa se razočaraju."

Mnogo upita za pomoć stiže i na adresu Sonje Breljak, glavne urednice portala Hrvatski Glas Berlin. Javljaju joj se, priča nam, često ljudi čije se profesije u Hrvatskoj ne razvijaju: "Struka koja se ne koristi i ne napreduje, propada. Onda je logičan put da se ljudi žele razvijati izvan Hrvatske.“

Na taj put želi sve više Hrvata, osobito nakon 1. srpnja 2015. kada su ukinuta sva ograničenja pristupa njemačkom tržištu rada. Predsjednik Hrvatskoga gospodarskog saveza Mario Šušak ističe kako je za Hrvate važno da je ukinuta zabrana dolaska hrvatskih tvrtki u Njemačku, a sada mogu doći i obrtnici: "To je ono što je važno jer se time i dalje osiguravaju radna mjesta u Hrvatskoj. Ljudi i dalje mogu ostati zaposleni u Hrvatskoj, otići odraditi projekt u Njemačkoj i vratiti se u Hrvatsku."

Više osoba vuku za sobom kovčege

Povezati se, skupiti iskustva, ali se ipak vratiti kući - je li to najbolja opcija?

Odljev mozgova ili profit od međunarodnog iskustva?

Potrebno je motivirati Nijemce da ulažu u Hrvatsku, a za osvajanje ili otvaranje tržišta su najvažniji znanje njemačkog jezika, cijena i kvaliteta, naglašava Šušak. On smatra da Nijemci mogu investirati i u Rumunjsku, Bugarsku, Češku, jer svi nude više-manje isto, ali da se Hrvati mogu razlikovati po jednom velikom adutu, a to je - jezik.

Vrata slobodnog kretanja i dalje treba otvarati, ali selidbe Hrvata u svijet bi trebale potaknuti politiku i gospodarstvo na promjene u samoj zemlji. "S jedne strane, Hrvatska ima odljev ljudi u koje je uložila, a Njemačka te visokoobrazovane ljude dobiva. S druge strane, potrebno je proširiti svijet i mladi ljudi trebaju iskustvo", kaže Sonja Breljak. Ona pretpostavlja da će se većina ipak sa stečenim iskustvima vratiti u domovinu: "Ključ povratka na koncu leži u Hrvatskoj.“

Preporuka uredništva

WWW-linkovi