1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka brodogradilišta zadovoljna proteklom godinom ali i svjesna žestoke konkurencije

default

U Bremenu je nedavno zavšena 4. Konferencija o pomorskom prijevozu i oko 800 sudionika proslavilo je dobre godine koje su u tom sektoru nastupile. Među prisutnima je bio i ministar gospodarstva, Wolfgang Clement:

"Na temelju dobrog razvoja na tržištu brodova i značajnog povećanja flote njemačkih tvrtki, može se i za godinu 2004. i za ovu godinu računati sa značajnim porastom prometa i od tog rasta profitiraju i njemačka brodogradilišta i njihovi isporučitelji ali i tržište usluga prijevoza i sektor financija."

Svi dakle zadovoljno trljaju ruke - iako se ovaj rast mogao predvidjeti tek uz mnogo optimizma. Ali tržište Kine i dalje raste i treba i sirovine dovesti u Kinu i proizvode odvesti na ciljna odredišta. Povrh toga, i cijena nafte je narasla - a to odgovara brodarima sa novim, štedljivijim brodovima baš kao i brodogradilištima koje takve brodove grade. Jer davno su prošla vremena kada se brod sveo na čelično korito sa nekakvim motorom pozadi - upravo zbog žestoke svjetske konkurencije i brodovi su postali prava čuda moderne tehnologije. To je shvatila i njemačka država i već četri godine subvencionira razvoj i istraživanje u pomorskom prijevozu. Do sada je u tom smjeru otišlo 80 milijuna eura a program će se nastaviti do godine 2010. Jer i vladi i ministrici za istraživanje i razvoj Edelgard Bulmahn, je jasno da se tu nema vremena spavati na staroj slavi:

"Samo ako nam uspije nove tehnološke razvoje u istraživanju materijala, u opto-elektronici poput laserske tehnologije, veoma brzo integrirati u brodogradnju, u brodogradilišta i u industriju, samo onda će nam uspjeti razvijati produkte kakvih doista nema na svjetskom tržištu a da istovremeno i smanjimo naše troškove. Samo tako ćemo ostati konkurentni."

Jer, kao što smo rekli, konkurencija ne spava. Osobito se mnogo prašine podiglo oko brodogradilišta u Južnoj Koreji gdje europska brodogradilišta optužuju Seul kako otvoreno subvencionira proizvodnju. Mušterije južnokoreanaca su i mnogi njemački brodoprijevoznici jer i oni gledaju prvo na ceduljicu sa cijenom. Sa druge strane, i standardna oprema južnokorejskih brodova je mnogo bogatija i nije čudo da je Južna Koreja ponosna na svoja brodogradilišta. No iako je teško u tako kompleksnom proizvodu kao što je brod potpuno isključiti uticaj - pa i konačno subvenciju država, razloga za povoljne cijene ima još: službeno je na snazi 40-satni radni tjedan ali se njega malo tko drži i ne gleda se osobito dobro ako radnik točno na vrijeme skine svoj šljem. Montira se i subotom i praznicima a tehnologija brodogradnje je i u toj zemlji daleko odmakla. Jer samo Japan i Južna Koreja mogu proizvoditi super-kontejnerske brodove za do 9000 kontejnera a korejski brodovi razvili su i posebnu tehnologiju koja olakšava smještaj kontejnera različite veličine. Zato ne čudi kako su sedam od prvih deset najvećih brodogradilišta na čitavom svijetu u toj zemlji. U posljednje vrijeme došlo je do malog zatišja među zavađenim Istokom i Zapadom: Europska brodogradilišta specijalizirala su se za putničke i brodoove posebne namjene dok Istok gradi teretne brodove.

No i Južna Koreja ima svojih problema: ne samo cijena čelika i sve češći prosvjedi radnika nego se i njen veliki susjed, Kina želi umješati u tržište brodova. U blizini Šangaja gradi se najveće brodogradilište na svijetu koje samo košta 3 milijarde dolara. Seul je uvjeren kako Kina nema potrebnu tehnologiju i kako će joj biti potrebno barem deset do petnaest godina da ugrozi njen primat - ali oprez: nema tome davno kako su i europska brodogradilišta bila uvjerena kako joj Daleki Istok nije nikakva konkurencija a onda je došao i Japan i Južna Koreja - i pitanje je vremena kada će se pojaviti super-teretnjaci sa naljepnicom "Made in China".