1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka željeznica u potrazi za radnom snagom

"Deutsche Bahn" godišnje mora zaposliti 10.000 suradnika. Problem s kojim se suočava je demografske prirode. Tisuće zaposlenih odlaze u mirovinu. Nedostaje stručnog kadra a nade se polažu i u uvoz radne snage.

U kolovozu 2013. dogodilo se nešto što je dotad u Njemačkoj bilo nezamislivo: željeznički kolodvor u prometnom Manizu bio je potpuno paraliziran. Razlog: većina skretničara i kontrolori i ostalog osoblja potrebnog za normalno odvijanje prometa je bilo ili bolesno ili na odmoru. Tada je i posljednjem optimisti postalo jasno da s "Deutsche Bahn" nešto nije u redu. Godinama vođena loša kadrovska politika dovela je do toga da se jedan od najvećih poslodavaca Njemačke nađe u više nego neugodnoj situaciji. I dalje prijete blokade jer osoblja je sve manje.

Godinama poznat problem

Kolodvor u Mainzu

U Mainzu ne voze vlakovi

No problem nije poznat tek od katastrofe u Mainzu. Godinama je ovaj koncern, koji širom svijeta zapošljava 300.000 ljudi, štedio novac i ukidao stalna radna mjesta. Sada je međutim došlo do iznenadne promjene smjernica. Do 2020. godine "Deutsche Bahn" svake godine mora zaposliti do 10.000 novih radnika.

Ulrich Weber je od 2009. godine član Upravnog odbora koncerna i šef odjela za ljudske resurse. Nadzorno vijeće upravo je produžilo njegov radni ugovor do 2017. godine. Odluke o ukidanju radnih mjesta pale su puno prije nego što je on došao u "Njemačke željeznice". Prethodnike ipak ne želi kritizirati. "Poduzeće je, bez obzira na sve poteškoće s vremenom, raspoloživošću vlakova i drugim vanjskim čimbenicima, u stabilnom stanju. To je između ostalog i njihova zasluga", kaže Weber.


Većina radnih mjesta, otprilike polovina, ukinuta je devedesetih godina. Nakon ujedinjenja Njemačke ujedinjene su i željeznice Istočne i Zapadne Njemačke u jedno poduzeće. 1994. završeno je njegovo restrukturiranje. "U Njemačkoj smo nekada imali 400.000, a sada imamo 200.000 zaposlenih. To je otprilike broj koji će uz lagani porast i ostati", izjavio je Ulrich Weber.

Još jedan val otpuštanja

Godine 2006., pred izlazak "Njemačkih željeznica" na burzu, ponovo je došlo do masovnih ukidanja radnih mjesta. Tadašnji šef željeznica Hartmut Mehdorn je reformirao koncern u profitabilnu firmu. No, od planirane privatizacije nije bilo ništa. 2011. odustalo se od izlaska na tržište dionica. Jedan od razloga bila je financijska kriza.

Sindikati su od samog početka kritizirali politiku otpuštanja, vođenu još od devedesetih. "Sada su spoznali da samo kvalificirani radnici i to u dovoljnom broju, mogu ostvariti zacrtani rezultat i pobrinuti se da putnici budu zadovoljni", izjavio je predsjedavajući Sindikata željezničara Alexander Kirchner.

U međuvremenu, "Deutsche Bahn" je nastavio sa zapošljavanjem suradnika. Tijekom 2013. zaposleno je 9.750 ljudi, a do 2020. godine bi se ovaj trend trebao nastaviti i to istim tempom, što znači oko 10.000 novih radnika svake godine. Koncern stoji pred velikim izazovom. Svake godine oko 7.000 ljudi odlazi u mirovinu. Pri tome je 44 posto zaposlenih u koncernu već sad starije od 50 godina. "Previše dugo su se zatvarale oči pred činjenicom da tolike tisuće suradnika odlaze u mirovinu. Stari i provjereni vukovi moraju dobiti priliku da svoje znanje prenesu na pomladak. Ovaj aspekt je na žalost dugo zapostavljan", kaže šef Sindikata Kirchner.

"Demografski" kolektivni ugovor

Šalter željeznica

Premalo osoblja kao rezultat loše kadrovske politike

U travnju 2013. "Deutsche Bahn" je potpisao tzv. demografski kolektivni ugovor. On važi za 150.000 suradnika i predviđa preuzimanje mladih, koji se u okviru provjerenog njemačkog dualnog sustava (kombinacija teorije u školama i intenzivne prakse na radnom mjestu) obrazuju i školuju u okviru koncerna. Svi oni će u "Njemačkim željeznicama", odmah po završetku školovanja, dobiti stalno radno mjesto. Tu bi se mogao realizirati i plan njemačkih poslodavaca da mladima iz južne Europe pruže priliku za uključivanje u njemačko tržište rada. No i za radnike iz Hrvatske je ovo možda zanimljiva opcija jer, iako za građane Hrvatske vrijede ograničenje prilikom ulaska na njemačko tržište rada, za naučnike i kvalificirano osoblje ove prepreke ne važe.

Uz sve to dolazi i model fleksibilnog radnog vremena, pojačana zaštita od otkaza, radni raspored po mjeri zaposlenih i slično. Radnici koji su zaposleni samo na određeno vrijeme, nakon godinu dana rada bi morali imati ista primanja kao i stalno zaposleni. Bilo da mora popunjavati nastale praznine novim suradnicima, školovati pomladak i vezati stručnjake za koncern, "Njemačke željeznice - Deutsche Bahn" imaju puno ruke posla, kako se više nikada ne bi ponovila situacija sa kojom se prošle godine suočio kolodvor u Mainzu.