Njemačko "ne" Asadu

Tek što je Sirija pod međunarodnim nadzorom počela uništavati svoje zalihe kemijskog oružja, njezin predsjednik Bašar al Asad (naslovna fotografija) iznenadio je sve izjavom koja se može shvatiti kao zahtjev upućen njemačkoj vladi. U opširnom intervjuu koji je dao za njemački politički magazin "Der Spiegel" Asad je opovrgnuo krivnju i odgovornost za nasilje u Siriji. On je istovremeno signalizirao da bi bio otvoren za posredničku ulogu Njemačke u rješavanju sukoba u njegovoj zemlji. "Radovao bih se kada bi predstavnici Njemačke došli u Damask, kako bi s nama razgovarali o pravom stanju stvari", rekao je Asad i istovremeno naglasio: "Ako mislite da nas možete izolirati, onda samo mogu reći da time izolirate sami sebe i to od istine."

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle odlučno je odbacio Asadovu ponudu. "Mi već imamo posebnog opunomoćenika UN-a Lakhdara Brahimija, čije napore u postizanju političkog rješenja za Siriju Njemačka podržava", izjavio je Westerwelle tijekom posjeta Afganistanu. On je kritizirao sirijskog predsjednika Asada zato što ne priznaje da su njegove snage izvršile napad kemijskim bojnim otrovima na stanovništvo. "Poricanje i negiranje sigurno nisu pogodni kao plodno tlo za postizanje mirovnog rješenja za Siriju", dodao je Westerwelle.

Njemačko odbijanje posredničke uloge u Siriji je po mišljenju stručnjaka za Bliski Istok Guide Steinberga ispravna reakcija. Pored toga, Njemačkoj predstoji formiranje nove vlade i za sada nitko ne zna tko će biti novi ministar vanjskih poslova, kaže Steinberg. "Sirijci pomno gledaju na Njemačku jer su svjesni nove pozicije koju Njemačka ima u Europi. Mi važimo kao ekonomska sila s određenim utjecajem na susjedne zemlje. U Njemačkoj se to tako ne gleda. U Europi Njemačka nema utjecaja kada se radi o Siriji. Njemačka pozicija je političko rješenje, a odbija se vojno. Englezi i Francuzi su na Siriju reagirali novim političkim inicijativama. Od Njemačke se to ne može očekivati. Zato njemačka pozicija u krizi oko Sirije ne igra nikakvu ulogu. Ni Amerikance niti europski saveznike ne interesira doprinos Njemačke po tom pitanju", smatra Steinberg.

Koban signal

Thomas Jäger, profesor na katedri za međunarodnu i vanjsku politiku Sveučilišta u Kölnu pohvalio je odluku njemačke vlade. "Antipodi, kada je u pitanju politika prema Siriji, su SAD i Rusija. Kada bi njemačka vlada pokušala posredovati u konfliktu između SAD-a i Rusije to bi politički bilo previše smjelo.To bi bio i koban signal saveznicima, jer bi značilo da u tom kompleksnom sukobu Njemačka vjeruje da može nešto postići." Thomas Jäger smatra da je suzdržanost najbolji recept i to ne samo od strane Njemačke već i od strane EU-a. "Europska unija nije dorasla za pružanje značajnog udjela u rješavanju krize u Siriji. To je sukob koji nije u vanjsko-političkoj kategoriji sukoba koje ona može svladati", zaključuje Jäger.

Pa ipak, Njemačka bi trebala biti aktivna po pitanju rješavanja konflikta u Siriji, smatra stručnjak za Bliski Istok Steinberg. Dodaje da Njemačka na neki način ipak mora reagirati kako bi pokazala Sirijcima da joj nije svejedno šta se s njima dešava. Pravi način za konstruktivnu pomoć je zasigurno izbjeglička politika. Steinberg smatra da bi Turska trebala otvoriti granice i primiti više izbjeglica, za koje bi Njemačka trebala pružiti logističku i financijsku podršku. Istovremeno bi trebalo pomoći Jordanu i Libanu, kojima prijeti politička destabilizacija jer su primile previše izbjeglica iz Sirije. Poslije bi i Europska unija morala primiti više izbjeglica iz Sirije. I na tome bi i Njemačka mogla malo više poraditi.