1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nitko neće u zanatlije

I pored mjesečne stipendije od 150 maraka i velikih izgleda da se zaposle nakon srednje škole, učenici nisu zainteresirani za izučavanje nekog od deficitarnih zanimanja.

default

Bosnien und Herzegowina Schüler Praktikum

Nezaposlenost je jedan od najvećih problema bosanskohercegovačkog društva, a hiperprodukcija određenih kadrova iz godine u godinu pogoršava situaciju. U takvom ambijentu neophodno je dobro razmisliti o odabiru budućeg zanimanja. Vladin i nevladin sektor godinama apeliraju na učenike i njihove roditelje da obrate pažnju na deficitarna zanimanja, odnosno zanate, jer će se jedino upisom tih zanimanja poboljšati stanje na tržištu rada.

Zidari iz Hrvatske

Stručnjaci su suglasni da je neophodna racionalnija upisna politika u srednje škole. Grad Banja Luka posljednje dvije godine učenicima koji upišu neko od deficitarnih zanimanja, dodjeljuje mjesečnu stipendiju od 150 KM.

Ljubinka Dragojević

Ljubinka Dragojević

Samostalni stručni suradnik za znanost i obrazovanje u administrativnoj službi grada, Ljubinka Dragojević kaže da je usprkos ovakvoj motivaciji, zanimanje za zanate neznatno. „Ove godine smo dodijelili samo 83 stipendije po ovoj osnovi. Te stipendije su dosta veće od onih koje dodjeljujemo za dobar uspjeh i socijalno ugrožene učenike, a ipak je slab odziv,“ kaže Dragojević.U školskoj 2012/13 godini definirane su sljedeće deficitarne struke: tehničar unutarnjeg uređenja i industrijskih proizvoda, tehničar za obuću i kožnu galanteriju, tekstilni tehničar, krojač, obrađivač metala rezanjem, armirač-betonac, zidar, farmer-prerađivač mlijeka.

„Vraćanjem učenika u ove smjerove uspostavila bi se određena ravnoteža, rasteretile škole koje upisuju najveći broj učenika, kao što je ekonomska ili medicinska, a što je najvažnije, za tri odnosno četiri godine, dobili bismo mlade radnike koji imaju znatno veću šansu da se zaposle od npr. ekonomskih tehničara. Svjedoci smo da se konstantno grade nove zgrade, posao zidara čeka, ali nema zainteresira. Na gradilištima u Banjoj Luci rade zidari iz Federacije BiH, Hrvatske i Srbije koji se po završetku posla vraćaju kući“, ističe Dragojević.

Gdje su postolari, krojači, zidari...

Trend je da se svi žele školovati, a radno iskustvo za to vrijeme nitko ne stiče. Problem nezaposlenosti očigledno ne rješava problem sve većeg broja studenata. Praksa je pokazala da do posla lakše dolaze oni s manje škole, a s više praktičnog znanja, nego oni koji su godine proveli učeći teorije.

Zidar

Zidari dolaze iz Hrvatske

Kada je u pitanju animiranje učenika da upisuju škole za deficitarna zanimanja, potrebno je aktivno učešće šire društvene zajednice, i prije svega poslodavaca, gospodarske komore, općina i partnera koji su odgovorni za promociju upisne politike.

"Treba raditi na popularnosti zanimanja koja su potrebna i uskladiti želje učenika i roditelja s potrebama poslodavaca", smatra direktor Zanatsko-poduzetničke komore RS-a Jovan Bratić. On pritom ukazuje na iskustva iz susjedstva. „Mediji su vrlo važni, na hrvatskim televizijama programi za mlade afirmiraju određena zanimanja, prikazuju u pozitivnom svjetlu mlade zanatlije, pričaju o dobrim stranama tog posla, no kod nas toga nema, politika je glavna tema na svim medijima. Biti zanatlija je velika čast, veliko zadovoljstvo i zanatlija može živjeti bolje od jednog ministra“, vjeruje Bratić.

Iako zvuči nevjerojatno, može se reći da u pojedinim oblastima nedostaje radna snaga. Kvalificirani radnici koji su ispekli dobar zanat odlaze za poslom i boljom zaradom, a svježe školovanog kadra je sve manje. RS, odnosno BiH nije usamljena u ovom problemu. Rumunjska i Bugarska također bilježe nedostatak zanatlija jer masovno odlaze u razvijenije zemlje Europske unije, a novi se ne školuju.

Uskoro sajam zanimanja u Banjoj Luci

Projekt „Izaberi školu, izaberi budućnost“ koji provodi Omladinski komunikativni centar iz Banje Luke, ima za cilj pomoći osmoškolcima prilikom upisa u srednju školu.

Žena za pisaćim stolom

Svi bi u birokraciju

Naglasak je upravo na zanatskim strukama koje je neophodno popularizirati. Koordinator projekta Ante Jurić Marijanović kaže da je njihova misija da kroz ove aktivnosti smanje nezaposlenost mladih: „Želimo mladim ljudima ukazati na mogućnosti koje pruža određeni zanat, oni ne znaju da će ako završe srednju školu za pekara ili stolara, već s 18 godina moći pošteno živjeti od svog posla. Naravno da na uredu za zapošljavanje ima radnika svih profila ali ipak raste broj zaposlenih među zanatlijama, što se ne može reći za popularna zanimanja koja učenici najčešće biraju.“

Marijanović smatra da je velika odgovornost na roditeljima, ali da ih ne treba kriviti: „Kompletno društvo i mediji im šalju pogrešnu sliku u kojoj dobro žive samo zaposleni u državnim službama, uredski radnici, ekonomisti. Čak je i fakultet postao imperativ, pa trogodišnja škola jednostavno za mnoge nije prihvatljiva. Dešava se da učenici devetih razreda koji pokazuju afinitet za zanate pod utjecajem odraslih odustaju i upisuju nešto drugo. Zato i ove godine organiziramo sajam zanimanja, kako bi im se približile ove struke.“

Sajam će se održati 19. i 20. travnja u banjalučkom Domu omladine. Učenici tehničke, građevinske, tehnološke, poljoprivredne i drugih škola će na interaktivan način predstavljati određena zanimanja, praktičnim primjerima pokazati proizvode svog rada, a osmoškolci će dobiti mogućnost da sve to vide i iz prve ruke saznaju nešto o određenim zanatima. Tko zna možda se među njima nađu i veliki zanatski talenti.