1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nismo sasvim bespomoćni!

Još nikada niti jedan tajfun nije pokazao toliku uništavajuću snagu kao Haiyan. Ovakve prirodne pojave niti u budućnosti nećemo moći spriječiti, no možemo se bolje zaštititi, smatra u svom komentaru Judith Hartl.

Tajfuni na Filipinima nisu ništa neuobičajeno. Naprotiv. Svake godine najmanje 20 ovakvih tropskih oluja bjesni ovim otočjem. Ovdašnje stanovništvo naučilo je s time živjeti i naći načina kako im se prilagoditi. No, Haiyan je drugačiji. Ovakva se oluja, ne samo ovdje, već bilo gdje drugdje na svijetu, još nikada nije dogodila. Tajfun je bjesnio brzinom i do 350 kilometara na sat, kotrljajući se poput valjka preko sela i gradova.

Symbolbild Kommentar bosnisch kroatisch serbisch

Tamošnjim stanovnicima se ne može ništa prebaciti. Doduše, brojne kuće su loše sagrađene, ali ni građevine, koje su sigurne od oluja, u srednjoj Europi, ne bi podnijele oluju ove kategorije. Ili barem, u najmanju ruku bile bi uvelike oštećene. Na Filipinima doista dobro funkcionira i sustav pravovremenog upozoravanja kao i sustav zaštite od požara. Bez ovih preventivnih mjera, sve bi bilo još puno gore. Pa ipak, zemlje koje su redovito pogađane tajfunima, moraju još jednom razmisliti i odlučiti na koji način će se u budućnosti moći zaštititi. To se odnosi na azijske države kao što su Filipini, Indija, Japan ili Bangladeš, ali i za područja koja pogađaju uragani kao što su SAD, Meksiko ili Karibi. Naime, jedno je sigurno: ove oluje u budućnosti neće biti češće, ali će zato biti ekstremnije i jače. No, ima li to veze s klimatskim promjenama, kako pretpostavljaju znanstvenici, ne može se sa sigurnošću reći. Ono što se, međutim, zna je sljedeće: Temperature vode rastu. A što je ocean topliji to se zračne mase koje prerastaju u oluju snažnije rotiraju i utoliko podižu više vode.

Judith Hartl, novinarka Deutsche Wellea

Judith Hartl, novinarka Deutsche Wellea

Mi ljudi smo tu bespomoćni. Takve sile prirode ne možemo spriječiti. Ni ostvarivanjem ciljeva o ograničavanju globalnog porasta temperature na ispod dva stupnjeva Celzijeva - o čemu se godinama bezuspješno razgovara na summitima o klimi. No mi se možemo bolje zaštititi i razviti određene strategije prilagođavanja. Primjerice, razvojem dobro smišljenog sustava pravovremenog upozoravanja i sustava evakuacije, ili pak razvojem bolje obalne zaštite s visokim nasipima, boljim sustavom odvodnjavanja vode u područja koja se nalaze daleko od obale. Također, zemlje koje su izložene olujama moraju se pitati hoće li u budućnosti više naseljavati ona područja koja su najviše izložena prirodnim nepogodama, ili će ih u najmanju ruku manje naseljavati. I u konačnici, zdrava privreda šuma sa zasađivanjem mješovitih kultura koje su otpornije na olujne vjetrove, bi se bolje održala i time ljudima pružile veću zaštitu nego monokultura kakva je sada svuda prisutna. Delegati na Konferenciji o klimi, koja se od ponedjeljka (11.11.) održava u Varšavi, bi i o tome trebali razgovarati, a najbolje bi bilo kada bi i djelovali.