1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Nikada više mržnje prema židovima'

U Berlinu je cijela politička elita prosvjedovala protiv mržnje prema židovima. I još oko 6.000 građana. To je premalo, smatra glavni urednik Deutsche Wellea Alexander Kudascheff.

Znakovito je da se u Berlinu na prosvjedima protiv mržnje prema židovima, protiv antisemitizma, okupilo samo 6.000 ljudi. Više ne. Još 1992. je preko milijun Nijemaca noseći lampione prosvjedovalo u gradovima i selima protiv rasizma u Njemačkoj. Tada je otpor mržnji desnih ekstremista bio snažan i dojmljiv.

Ovoga puta se okupilo 6.000 ljudi. Nazočna je bila i cijela njemačka politička elita. Predsjednik države. Kancelarka. Ministri. Sindikalci. Predstavnici protestanske i Katoličke crkve. Svi oni su na poziv Središnjeg vijeća židova odaslali poruku protiv antisemitizma. Jer, iz samog njegačkog društva, iz same Njemačke, ovakve inicijative nije bilo. Što je zapravo sramotno, baš kao i dolazak malog broja prosvjednika.

Nedvojbeno je da postoji jaz u percepciji židova i prije svega u viđenju Izraela. Stanovništvo je znatno kritičnije prema Izraelu od političara. Iza te potpuno legitimne kritike Izraela vreba arhaičino antisemitsko raspoloženje - na ulici među muslimanskim useljenicima, na internetu među "običnim" Nijemcima.

Židovska stvarnost

Pogrde, mržnja, bijes, antisemitska huškanja koja su se mogla naći na internetu nisu sramotni i šokantni, već i uznemirujući. Stoga su prosvjedi na Brandenburškim vratima pravi signal: Njemačka je odgovorna za holokaust, za shoah, za ubojstvo šest milijuna europskih židova. Upravo se ovdje protiv antisemitizma mora nastupati angažiranije, dojmljivije, snažnije, odlučnije nego bilo gdje drugdje. Nedopustivo je pokušati se praviti da je sve u redu.

Prema rezultatima anketa se procjenjuje da je 20 posto ljudi u Njemačkoj antisemitski nastrojeno ili da vjeruju u antisemitske stereotipe. To je, na žalost, više nego prije četvrt stoljeća. Riječ je o desničarima, ljevičarima, muslimanskim doseljenicima, "običnim" Nijemcima iz središta društva. U Njemačkoj 75 godina nakon početka Drugog svjetskog rata, genocida nad židovama, sinagoge mora štititi policija. Čak i dječje vrtiće. Židovi koji nose kipu moraju biti spremni na vrijeđanje. Groblja se skrnave. To je dio židovske stvarnosti u Njemačkoj.

Ali, unatoč holokaustu, unatoč antisemitizmu koji se osjeća svaki dan - ponovo postoji židovski život u Njemačkoj. Židovske zajednice rastu. Židovi se ne skrivaju, pokazuju samopouzdanje. I na prosvjedima u Berlinu. Pokazuju i osjećaje. Omalovažavanja i pogrde ne prihvaćaju. Oni su dio njemačkog društva. Oni su ovdje pronašli svoju domovinu - domovinu koja ustaje protiv mržnje prema židovima. I zato je, kako je rekla kancelarka, za jednu republiku borba protiv antisemitizma sama po sebi razumljiva. Otvoreno društvo osuđuje mržnju prema židovima. I prezire rasizam.

Preporuka uredništva