1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nijemci sumnjičavi prema Godini kineske kulture

31. siječnja 2012

Koncert Kineskog simfonijskog orkestra u Berlinu otvorio je Godinu kineske kulture u Njemačkoj. Povod je 40. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja. Očekuje se puno glazbe i malo kritičnih glasova.

https://p.dw.com/p/13tUk
Logo Godine kineske kulture
Kina izbliza

Kineska kulturna godina u Njemačkoj počela je na tipičan zapadni način. Kineski simfonijski orkestar svirao je u Berlinu djela njemačkih i kineskih kompozitora. Za dramaturga Dietera Rexrotha to nije ništa neobično: „Ovakav način bavljenja orkestarskom kulturom u Kini ima vrlo jaku tradiciju.“

Kineski sladatelj Tan Dun
Kineski skladatelj Tan Dun našao se na programuFoto: dapd

Velik dio priredaba povodom kineske godine kulture otpada na glazbu. Već ovoga prvoga tjedna na programu su koncerti klasične glazbe, tradicionalne kineske glazbe, kineska opera. Tijekom godine planirano je oko 500 priredaba. Glazbeni festival Schleswig-Holsteina imat će kinesko težište, kao i sajam Pop-glazbe ili minhenski Glazbeni bijenale. „Mislimo da je glazba osobito prikladna jer ona prelazi granice zemalja“, kaže voditelj odjela za Europu u kineskom Ministarstvu kulture Chen Ping. „Glazbu svatko razumije, za to nije potrebno učiti novi jezik.“

Nema mjesta za nepoćudne

Ali, postoje i drugi razlozi zbog kojih je glazba dobila toliko prostora. Glazba, barem ona klasična i tradicionalna, manje je kontroverzna nego književnost ili likovna umjetnost. U Njemačkoj su poznata osobito dva kineska umjetnika. Pijanist Lang Lang, koji živi u SAD-u i koji nije pristao nastupiti u sklopu Godine kineske kulture te Ai Veivei.

Ai Veivei je jako povezan s Njemačkom. Gostovao je na Documenti u Kasselu, jednom od najvažnijih umjetničkih događaja u Europi i prošle godine htio u Berlinu otvoriti atelier. Ali, ni on nije na programu Godine kineske kulture. To ne iznenađuje jer je on u Pekingu u kućnom pritvoru. „U Kini ima tisuće, čak desetke tisuća umjetnika“, pokušava skrenuti pozornost s neugodnih pitanja kineski veleposlanik u Njemačkoj Vu Hongbo i dodaje: „Rado bih znao koliko dobro naši njemački prijatelji uopće poznaju kinesku kulturu. Ako čovjek malo zna i unatoč tomu prosuđuje, onda iz suda nastaje predrasuda.“

Umjetnik treba slobodu

Ai Veivei
Za Aija Veiveija nema mjesta. On je u kućnom pritvoru.Foto: picture alliance/dpa

U njemačkoj javnosti strahuju da bi Godina kineske kulture mogla postati godina propagande kineske vlade. Jer, alternativni ili prema vladi kritični glasovi kineske kulturne scene neće doći do riječi.

Savezni predsjednik Christian Wulff kao pokrovitelj Godine kineske kulture zahtijevao je demokratsko ophođenje s umjetnicima. „Umjetnička kreativnost treba otvoren dijalog i slobodan prostor“, rekao je Wulff. Predstavnik kineskoga Ministarstva kulture Chen Ping usprotivio se tvrdnjama da se u Njemačkoj predstavlja samo službenu kulturu: „Ne postoji državni dio godine kulture.“ Uz kinesku vladu u Godini kineske kulture sudjeluju i galerije, primjerice Ullen Center for Contemporary Art, kaže Ping dodajući da ima i umjetnika koji na vlastitu inicijativu organiziraju projekte. „Čitava godina će biti jako raznolika“, poručio je Chen Ping.

Autor: Mathias Bölinger/ Anto Janković
Odg. ur.: S. Kobešćak