1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nijemci spavaju nešto manje od prosjeka

U kojoj zemlji se najduže spava? Znanstvenici su prvi puta uz pomoć aplikacije za mobitel ispitali tisuće ljudi iz čitavog niza zemalja. Doduše, razlike nisu velike, ali kod sna je važna baš svaka minuta.

Rezultati koje su znanstvenici sveučilišta Michigan objavili u stručnom časopisu Sciences Advances pokazuju kako se najmanje spava u Singapuru: tamošnjim građanima je očito dovoljno samo sedam sati i 24 minute sna dnevno. Sljedeći na ljestvici može začuditi: to su brazilske žene. Naime, pokazalo se kako žene spavaju nešto duže nego muškarci - ali ne u toj zemlji Južne Amerike.

Na trećem mjestu su muškarci Japana, a onda i nakon Singapurki su već - Nijemci. Sa druge strane, među industrijskim nacijama koje su uvrštene u ovo ispitivanje, najduže se spava u Nizozemskoj. Naravno, tu se opet radi o pripadnicama ljepšeg spola koje tamo spavaju "čak" osam sati i 12 minuta dnevno.

Znanstvenici američkog sveučilišta su razvili aplikaciju za mobitele Entertain s kojom su korisnici iz čitavog svijeta mogli javljati znanstvenicima svoje navike u spavanju. Tako su sad predstavljeni rezultati navika gotovo šest tisuća osoba starijih od 15 godina iz 20 zemalja.

Nema nigdje "vječitih spavača"

Na prvi pogled, studija pokazuje i kako su gotovo svi stereotipi o "spavačkim" nacijama gdje "siesta" nikad ne prestaje - potpuno netočni: odmah nakon Nijemaca su na ljestvici muškarci Meksika, a ispitanici iz Španjolske ili Italije spavali su manje nego Švicarci - ili žene u Njemačkoj. Ali zapravo su razlike minimalne: svugdje se spava podjednako dugo, ali u pojedinim zemljama se u različito doba liježe i ustaje.

Zaključak znanstvenika zapravo i jest kako vrijeme spavanja mnogo manje ovisi o tome koliko je tko umoran, nego u prvom redu je to vezano s okolinom i socijalnim normama. "Po svim podacima, izgleda da društvo određuje kad će se ići spavati, ali 'unutarnji sat' u pojedincima određuje kad će se probuditi. Drugim riječima, svaki kasniji odlazak u krevet i termin sna vodi ukupnom gubitku sna", kaže jedan od autora studije Daniel Forger.

Tako obveze poput odlaska na posao, u školu ili kad se treba pobrinuti za djecu svakako utječu na vrijeme kad se netko budi, ali nisu jedini čimbenik. Taj biološki sat svakog od nas je izuzetno važan u određivanju do kad će se spavati, a ne samo vrijeme kad će zazvoniti budilica pored kreveta.

A taj biološki sat nije nešto što su znanstvenici uopće mogli mjeriti na ovaj način. Tako se tek može konstatirati kako i kod spavanja ima mnogo individualnih osobina: nekima je doista potrebno manje sna nego drugima, pitanje je i kronotipa - dakle, je li netko ranoranilac ili "noćna ptica", a svakako je važna i dob ispitanika.

Žena u krevetu, pored nje budilica

'Vekerica' je namještena, ali u pravilu - nije potrebna. Jer naš unutarnji sat je najvažniji za određivanje razdoblja sna.

"Pola sata manje - i već kao pijani"

Pokazalo se da muškarci srednjeg doba spavaju najmanje, često i manje od preporučenih sedam do osam sati sna na dan. Žene između 30 i 60 godina u prosjeku spavaju oko pola sata duže nego muškarci. No treba podsjetiti i na notorne činjenice o snu: mladi i osobito mališani doista trebaju duže vrijeme sna i postoje studije koje ukazuju da je to presudno u razvitku inteligencije.

S druge strane, čak i razmjerno malen nedostatak sna od pola ili sat manje od "normalnog" vrlo brzo vodi do posve očitih poremećaja: "Treba samo nekoliko dana deficita u spavanju pa da se pojave posve očiti poremećaji u ponašanju: postajemo nervozni i razdražljivi, a i percepcija je kao da smo nešto popili", kaže glavna autorica studije Olivia Walch. Zanimljivo je i da ljudi koji nisu dovoljno spavali u pravilu precjenjuju svoje sposobnosti.

Ljudski san je već mnogo istraživan, ali i ova studija je pokazala kako se u tome uvijek može još toga otkriti u doba mobitela kad u ispitivanju mogu sudjelovati upravo golemi brojevi sudionika. Američki znanstvenici su ovo ispitivanje zapravo počeli još 2009. ali isprva tek kako bi ispitali posljedice "Jetlag-a", poremećaja u spavanju izazvanog putovanjem u drugu vremensku zonu. Tek s vremenom se pokazalo da ta aplikacija pruža i druge mogućnosti znanstvenicima.

U svakom slučaju i predsjednik Njemačkog društva za medicinu sna Alfred Wiater smatra kako su ovi rezultati izuzetno zanimljivi i ishodišna točka i za buduće studije ove vrste: "Ovi rezultati pokazuju da u ispitivanjima o spavanju treba još više obratiti pozornost na starosnu dob i spol ispitanika."

Preporuka uredništva