1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nijemci preko noći ostali bez "novca"

Nova godina je mnogima u Njemačkoj počela neugodnim iskustvom: nisu mogli platiti račun svojom karticom. Potrajalo je danima dok se nije ispostavilo kako je problem čip na kreditnim karticama milijuna građana.

Aparat za čitanje kreditnih kartica

'Vaša kartica ne radi - molim vas, platite gotovinom!'

Tek ovog petka je problem koliko-toliko savladan, ali nipošto nije riješen. Koliko god da se svojedobno strahovalo od takozvanog "buga Y2K" kada su računala trebala shvatiti da nakon godine 1999. slijedi godina 2000. a ne 1900., sada je već posve očito kako je prava katastrofa u Njemačkoj izbila tek dolaskom godine 2010.

Kreditne kartice

Nije pomagalo niti pokušati platiti drugom karticom - mnoge od njih je proizveo isti proizvođač.

Još uvijek pljušte kritike, kako su banke - i osobito grupa njemačkih štedionica (Sparkassen), isprva pokušale zataškati problem, a nakon toga im je danima trebalo da barem donekle taj problem riješe. Glavni krivac je nizozemsko-luksemburška tvrtka Gemalto koja je proizvela program za više od 30 milijuna kartica koje su izdane u Njemačkoj. Iako možda mnogi nisu niti čuli za tu tvrtku, riječ je o pravom divu koji zapošljava 10 tisuća suradnika i ostvaruje promet od 1,7 milijardi eura godišnje. Gemalto proizvodi gotovo svaku drugu čip-karticu svih vrsta koja se upotrebljava na svijetu, od SIM-kartica za mobilnu telefoniju, telefonskih kartica pa do kreditnih kartica. Vrijeme radi u korist ove tvrtke, jer proizvodi i sve moguće identifikacijske isprave u ovo doba straha od terora, od digitalnih osobnih iskaznica i putovnica pa do zdravstvenih kartica. Deset posto dionica ove tvrtke je u vlasništvu Nijemcima dobro poznate obitelji Quandt - oni su vlasnici i BMW-a.

Figurica radnika na kreditnoj kartici

'Radovi u tijeku' - a korisnici i trgovci neka se snalaze kako znaju i umiju.

Glupo računalo i ljepljiva traka

Tvrtka sa sjedištem u Amsterdamu je vrlo brzo priznala grešku svojih programera i štoviše, najavila pomoći njemačkim novčarskim institucijama u otklanjanju problema. Jer ono što je još u noći na Novu godinu izgledalo kao pojedinačni problem kada uređaji za čitanje nisu mogli "progutati" kartice korisnika, doista je problem u samom srcu programa koji je uskladišten u čipu i koji nije u stanju shvatiti da postoji i godina 2010. Vrlo brzo se na internetu pojavio i savjet kako "natjerati" karticu da proradi: ljepljivom trakom prekriti površinu čipa na kartici i ostaviti joj da komunicira sa uređajem samo preko magnetne trake koja je u pravilu, također ugrađena na kartici. Tamo nema problema - problem je jedino u čipu. Odmah su se oglasile banke koje nisu bile oduševljene takvim "popravkom", jer bi ljepljiva traka mogla ostati i u stroju za čitanje i uzrokovati skup kvar. Iako se o tehničkim pojedinostima u ovom slučaju nerado govori, potrajalo je danima dok nije stvoren novi program za čitače kartica kojim će se onda zaobilaziti podatak koji računalo ne može shvatiti.

"Ne raspravljajte, nego mijenjajte kartice"

Mušterija Štedionice diže novac na bankomatu

Banka zatvorena, bankomat ne radi ...

Tek ovog vikenda udruga štedionica i njemačke banke su objavile kako je problem "uglavnom riješen", ali da njemački korisnici mogu još imati problema na uređajima u inozemstvu. Najavile su i kako bi mogli pokriti troškove koji su nastali drugim načinima plaćanja, ali kritike se čuju iz Njemačke središnje banke, Udruga trgovaca baš kao i iz Ministarstva za zaštitu potrošača. Jer njemačka središnja banka ukazuje kako je obaveza banaka da dobro provjere kartice koje dijele svojim korisnicima i da oni imaju pravo na karticu koja će uvijek funkcionirati. To misle i trgovci koji su izgubili prihod od mušterija navikli u džepu nositi samo "plastični novac" i koji ovih dana onda radije nisu niti išli u trgovinu. Ministarstvo pak ukazuje na najveći skandal u ovom slučaju: banke čine baš sve što mogu da izbjegnu zamjenu kartica građanima. Trošak zamjene jedne kartice je i do 10 eura i banke su očito radije pustile da se korisnici gnjave sa ispravnim-neispravnim karticama nego da zamijene 30 milijuna kartica.

Autor: A. Šubić (dpa)

Odg. urednik: Anto Janković