1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nijemci ponovno vole smeđi ugljen

Iako savezna Vlada želi smanjiti zagađivanje okoliša, svojim mjerama potiče kopanje i korištenje velikog zagađivača prirode, smeđi ugljen.

Svjetlo na kraju njemačkog rudarskog tunela?

Svjetlo na kraju njemačkog rudarskog tunela?

Sve je bilo poput starih dobrih vremena od prije barem 50 godina: savezna kancelarka Angela Merkel jučer je simbolično otvorila radove na gradnji nove njemačke termoelektrane u gradiću Grevenbroichu na zapadu zemlje. Nije još ni izgrađena, a već je jedinstvena: to će naime biti najveća termoeletrana na svijetu, koja će za pogon koristiti upravo smeđi ugljen, i to baš u najbogatijem nalazištu smeđeg uglja na svijetu, Rurskoj oblasti. Dok cijeli svijet od njega bježi kao vrag od tamjana budući da važi za velikog zagađivača okoliša, Njemačka, jedna od ekološki najprosvjećenijih zemalja u svijetu karte sada polaže upravo na «energent prošlosti»?

Ključna je neovisnost

Uvažene goste na jučerašnjoj svečanosti nisu omele ni velike demonstracije pristalica strane Zelenih koji se ne slažu s gradnjom elektrane. Kancelarka Merkel je domaći, njemački smeđi ugljen čak nazvala «jednim od najvažnijih energenata koji osiguravaju stanovitu neovisnost od inozemnih izvora energije». Ipak Angela Merkel, i sama prije desetak godina ministrica za zaštitu okoliša u saveznoj Vladi, u maniri političkog rutinera nije zaboravila skeptično reagirati na najave RWE-a, jednog od najvećih njemačkih opskrbljivača energije i vlasnika buduće termoelektrane u Grevenbroichu, da će ta tvrtka tek 2014. izgraditi prvu elektranu koja neće emitirati štetni ugljični dioksid. U tom pogledu potrebna su nam dodatna istraživanja kako CO2 «pretvoriti» u nešto što se može ponovno koristiti, rekla je Merkel: «Smeđi ugljen kao energent je, bez obzira što o njemu ili bilo kojem drugom energentu možemo reći i kritičnoga, za Njemačku sasvim bitan energent. On ne košta puno, a dugoročno nam osigurava stanovitu neovisnost o drugim izvorima energije. Osim toga radi se o naslagama u našoj zemlji.»

Najprljaviji energent

Termoelektrana u Grevenbroichu stajat će 2,2 milijarde eura. S radom počinje 2010. i to s maksimalnom proizvodnjom od 2100 megawata. «Opskrba energijom srce je svakog industrijskog društva», naglasila je Merkel. Ali objektivnom se promatraču i dalje nameće pitanje zašto to mora biti baš zagađivač okoliša smeđi ugljen? Organizacije za zaštitu okoliša kritizirale su novu elektranu i smeđi ugljen kao energenta koji najviše zagađuje prirodu. «Savez za budućnost umjesto smeđeg ugljena» jučer je objavio kako će novo postrojenje svaki sat emitirati najmanje 1800 tona ugljičnog dioksida.
Šef RWE-a, Harry Roels na te optužbe odgovara argumentom kako će se u elektrani u Grevenbroichu koristiti najsuvremenija tehnika, te da će godišnja emisija CO2 biti smanjena za 30% u odnosu na ranije elektrane. Šef koncerna iz Essena još je dodao da će RWE u zaštitu okoliša do 2014. uložiti oko dvije milijarde eura. Kancelarka Merkel podržala je tu politiku: «Ja vjerujem u taj proces i zato ću ohrabriti sve nadležne osobe i institucije, pa i nas kao cijelu zemlju da ne popustimo u istraživanju moguće transformacije CO2 u neke druge relevantne sastavne dijelove, koji se mogu ponovno upotrijebiti. Ja znam da to vrlo intenzivno rade i drugi svjetski opskrbljivači energijom. Moramo razmisliti što se na tom polju još može napraviti?»

Što je s Kyotom?

Početak gradnje elektrane u Grevenbroichu svejedno čudi, pogotovo sjetimo li se da cilj sadašnje savezne Vladi glasi: više zaštite okoliša a manje emisije ugljičnog dioksida. Kako onda te dvije stvari idu jedna uz drugu? Sporazumom iz Kyota svaka zemlja potpisnica obvezala se na poštivanje određenih kvota o emisiji štetnih plinova. Ukoliko se ta kvota iz bilo kojih razloga namjerava nadmašiti, mora se od neke druge zemlje ili vlasnika «prava na emitiranje štetnih plinova» kupiti to pravo. Problem je u Njemačkoj, smatraju organizacije za zaštitu okoliša, da savezna Vlada svojim pravilima favorizira elektrane koje više zagađuju atmosferu iako se godišnje mora «uštedjeti» emisija čak 15 milijuna tona CO2. Prema informacijama agencije AFP Vlada u Berlinu će plinskim elektranama dopustiti emisiju samo 365 grama ugljičnog dioksida na proizvedeni kilowattsati struje. Kod drugih elektrana, uključujući i one na smeđi ugljen, ta granica iznost 750 grama, znači dva puta više. Kritičari tvrde da savezni ministar zaštite okoliša tim potezom energetskim opskrbljivačima želi izdati «licencu za trajno uništenje klime».