1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nijemci, ponosni vlasnici 8.000 tona zlata

Njemački građani se i dalje pouzdaju u zlato kao vrijednost i u najvećoj krizi. Doduše, vrijednost zlata je u zadnje vrijeme stabilna, ali i ova planina zlata u posjedu građana vrijedi gotovo 400 milijardi eura.

#1372776 © Irina Fischer brillant; brilliant; collier; diamant; diamanten; diamantring; diamantschmuck; edel; edelstein; facetten; freude; geschenk; gold; goldkette; goldschmuck; juwelen; juwelier; karat; kostbar; licht; liebe; luxus; ring; schmuck; smaragd; smaragdring

Symbolbild Schmuck als Geldanlage

Prema nedavnom ispitivanju kojeg je dao provesti koncern za plemenite metale Heraeus, Nijemci (opet) drže veću vrijednost u zlatu nego što ih imaju u dionicama i udjelima u tvrtkama. Vrijednost zlata zapravo neprestance raste već dvanaestu godinu, makar njegova cijena više ne "divlja" kao što je to činila 2011. i kad je (u rujnu) dostigla još uvijek rekordni iznos od 1920 dolara za finu uncu (oko 31 grama) ove plemenite kovine.

Ali ispitivanje je pokazalo - to Nijemcima zapravo uopće nije važno. Tek sićušan dio (6%) od oko 2000 upitanih građana je kupilo zlato zato da bi njime zaradili novac. Golemi dio - njih 85% planira i zadržati zlato koje posjeduju jer više vjeruju u vrijednost zlata, nego bilo koje valute.

Štoviše: obzirom da u tih gotovo 8 tisuća tona zlata spadaju, osim zlatnika, poluga i vrijednosnih papira vezanih uz zlato, i zlatni nakit i predmeti od zlata, mnogi od upitanih smatraju da to njihovo zlato ima tek "idealnu vrijednost". Drugim riječima, oni nisu niti će biti na prodaju, tako da zapravo čine "mrtvi kapital" jer se od njih ne stvara nikakva nova vrijednost - osim možda ponekog zavidnog pogleda na blago nakrcano oko vrata i na rukama vlasnice.

Poluge zlata

Nijemcima je najvažniji materijal - pa je tako i najveći dio zlata u polugama i pločicama.

Dobra vijest za - provalnike

Ali najveći dio zlata kojeg drže Nijemci nije obrađeno u nakit, nego je prošlo tek najosnovniju obradu (i provjeru) taljenjem u poluge - točnije, u pločice raznih dimenzija. Jer poluge zlata kakve viđamo po filmovima, teže oko 12,44 kilograma i vrijednost samo jedne takve "cigle" je trenutno oko pola milijuna eura. Zato se takva poluga obično koristi tek u pričuvama nacionalnih banaka. Kod građana su mnogo češće manje pločice kakve se već izdaju i u težini od jednog grama.

U studiji se pokazalo kako su čak i zlatnici "samo za estete" i kako je građanima mnogo važniji sam materijal. Isto tako, u studiji ima i jedna odlična vijest za provalnike: čak oko polovice ovog blaga, dakle 4.000 tona zlata se nalazi kod Nijemaca - kod kuće! Doduše, nerijetko je zlato smješteno u kućnim trezorima, ali manje od polovice svog zlata je deponirano u trezorima banaka. Najmanji dio čine vrijednosni papiri vezani uz zlato ili udjeli u raznim "zlatnim fondovima".

Izlog zlatara u Iranu

Zlata zapravo ima - sve više, ali mu cijena neprestano raste.

Baš kao što se i kod ulaganja u zlato pokazuje izuzetna konzervativnost onih koji ga kupuju, veoma konzervativan je i način kupovine plemenitih kovina. Jedva 12% trgovine odvija se putem interneta i drugim "modernim" načinima. Svi ostali najviše vole otići u banku - ili kod trgovca zlatom kojem vjeruju i vidom, sluhom, okusom i opipom vidjeti ono što će kupiti. Štoviše: mnogi od kupaca će i platiti - starim, dobrim papirnatim novcem kojeg će prostrijeti pred blagajnom. Jer zlato i plastika (makar i bankovne kartice) - očito nikako ne idu zajedno.

O mudrosti ulaganja u zlato je zapravo potpuno besmisleno uopće i raspravljati nakon što se milenijima nerijetko prolijevala i krv za komadić žutog metala. Doduše, to je plemenita kovina koja se koristi i u industriji zbog svoje izuzetne provodljivosti i nesposobnosti da korodira. Ali većina zlata koje se eksploatira "ostane" u nečijim riznicama, tako da zlata ima sve više! Procjenjuje se kako u međuvremenu na svijetu postoji oko 170 tisuća tona zlata. 

A i kod Nijemaca, njihova zaliha zlata čini tek 3,9% imutka koji oni posjeduju. Lavovski dio ušteđevine čine nekretnine koje posjeduju, slijede ulozi u bankama i novac položen za osiguranje što sve onda čini preko 80% imutka građana ove zemlje. 

Preporuka uredništva