1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nijemac dobitnik Nobelove nagrade za medicinu

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za medicinu je njemački znanstvenik Harald zur Hausen koji se bavi istraživanjem raka. On je nagrađen za otkriće virusa Papillom koji je uzročnik raka grlića maternice.

Harald zur Hausen

Harald zur Hausen

Zur Hausen Nobelovu nagradu dijeli s dvojcom francuskih virologa, Françoisom Barré-Sinoussijem i Lucom Montagnierom, zaslužnima za otkrivanje virusa AIDS-a. Financijski dio Nobelove nagrade, koji će Zur Hausen i dvojca Francuza podijeliti po pola, iznoso oko milijun eura.

Znanstvenica u ruci drži četiri krvne probe

Zahvaljujući znanstvenim istraživanjima danas postoje cjepiva protiv mnogih bolesti

Drugi po učestalosti oblik raka kod žena

Telefonski poziv na koji toliko mnogo znanstvenika širom svijeta uglavnom uzaludno čeka čeka stigao je u mali ured u Heidelberg jutros (06.10.) u 10.45: Službenik Karolinska-Instituta iz Stockholma je obavijestio Haralda zur Hausena da je on jedan od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagreda. Nešto kasnije, u 11.30 ta je vijest objavljena i javnosti: "Nobelova kamisija na Karolinska Instututu je odlučila da Nobelova nagrada za fizilologiju medicinu za godinu 2008. bude dodijeljena po pola Haraldu zur Hausenu za njegovo otkriće ljudskih Papillom-virusa kao uzročnika raka grlića maternice te Françoisu Barré-Sinoussiju i Lucu Montagnieru za otkriće virusa koji dovodi do slabosti imunološkog sistema."

Godinama je danas 72-godišnji Harald zu Hausen bio voditelj Centra za istraživanje raka u Heidelbergu. Ključno otkriće bilo je 1983. godine kada je zajedno sa suradnicima otkrio značaj ljudskog Papillom-virusa (HPV), prije svega raširenih varijanti HPV-16 i HPV-18 pri nastanku raka grlića maternice. To otkriće je omogućilo i razvoj cijepiva protiv tog uz rak dojke drugog po učestalosti oblika raka kod žena.

Djevojčica se cijepi protiv HPV-virusa

Danas se mnoge djevojčice i žene cijepe protiv HPV-virusa

Godišnje oboli oko 500.000 žena

U svom znanstvenom radu on se morao suprotstavljati mnogim dogmama, objašnjavao je Zur Hausen u jednom interviewu prije dodijele Nagrade: "Meni u to vrijeme nije bilo jednostavno neke stvari prenijeti znanstvenoj javnosti. Temelj za uspostavljanje naše središnje teze bili su izvještaji o zloćudnim mutacijama genitalnih prišteva, i ta se teza na sreću pokazala točnom, ali u razdoblju između 1972. i 1982. su naši radovi bili gledani sa velikim podozrenjem." Harald zur Hausen je bio iznenađen viješću o dobitku Nagrade, ipak je od njegovog otkrića prošlo gotovo četvrt stoljeća, on s time više nije računao. Prije pet godina on je otišao u penziju i napustio aktivan akademski i znanstveni rad u okviru heidelberškog naučnog centra koje radi pri tamošnjem sveučilištu.

Godišnje od raka grlića maternice oboli oko 500.000 žena širom svijeta. Ranije je ta bolest često bila smrtonosna. Danas je zarazu lako otkriti putem jednostavnog i jeftinog testa, a već su razvijena dva cjepiva kojima se može spriječiti najveći broj slučajeva nastanka raka. Zbog toga se Zur Hausen zalaže za što širu primjenu preventvnog cijepljenja: "Kada bi se to cjepivo globalno primjenjivalo, moglo bi se spriječiti oko dvanaest posto svih oboljenja od raka kod žena."

Ljudske stanice koje su zaražene HIV-virusom

Ljudske stanice koje su zaražene HIV-virusom

Druga nagrada za otkriće HIV-virusa

Zanimljivo je pritom da cjepivo nije razvijeno od strane Zur Hausena i njegovog znanstvenog tima: farmacijska tvrtka koja je financijski sudjelovala u istraživanjima je nakon analize tržišta procijenila da joj se razvoj i proizvodnja cjepiva neće isplatiti. Bila je to greška: danas se samu u Njemačkoj prodajom cjepiva protiv HPV-Virusa godišnje zarađuju milijuni eura. Zur Hausen je jedna imao dovoljno vremena da sa suradnicima u uredu kojeg još uvijek ima u heidelberškom Centru za istraživanje raka popije čašu šampanjca. Potom su počeli zvoniti telefoni. Nobelova nagrada za medicinu dodjeljuje se od 1901. godine, prvi dobitnik je bio također Nijemac Emil Adolf von Behring za otkriće seruma protiv difterije. Posljednji puta je Nobelova nagrada za medicinu put Njemačke krenula 1995. godine Christiani Nüsslein-Volhard za njen znanstveni rad o kontroli genetskog razvoja ljudskog embrija.

Druga dva dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu su Francuzi Francoise Barré-Sinoussi sa uglednog pariškog instituta Pasteur i umirovljeni profesor i voditelj Svjetske zaklade za istraživanje AIDS-a, Luc Montagnier za otkriće AIDS-Virusa HIV. HIV-virus su 1981. godine gotovo istovremeno otkrila dva naučna tima, ovaj francuski te tim okupljen oko američkog znanstvenika Roberta Galla. Spor oko priznavanje primata otkrića vodio je do žustre rasprave koja se djelomice odvijala i na diplomatskoj razini između tadašnjih predsjednika dviju država Mitteranda i Reagana. Mada u međuvremenu u javnosti oba tima važe kao otkrivači, Nobelov komitet je nagradio samo Francuze. U obrazloženju dodijele nagrade Gallo nije ni spomenut.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic