1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nije sve ranije bilo loše, nije sve danas dobro

Po treći put je u Zagrebu održana manifestacija Operacija grad, koja ispituje fenomen promjena suvremenog grada - na primjeru hrvatske metropole Zagreba, te sudjelovanje građana u donošenju odluka.

Operacija grad - propitivanje fenomena urbanizma na primjeru grada Zagreba

"Operacija grad" - propitivanje fenomena urbanizma na primjeru grada Zagreba

Uz premijerni nastup prvog zagrebačkoga Zbora pritužbi, koji je u pjesmu pretočio prigovore i žalbe koje su građani Zagreba tjednima slali putem interneta, te uz izvedbe, predavanja, izložbe i diskusije u kojima su sudjelovali deseci aktivista, umjetnika, teoretičara i stručnjaka s različitih područja istraživanja Operacija grad kroz dva tjedna trajanja premrežila je Zagreb raznolikim programima koji su istraživali i ilustrirali uglavnom negativne trendove u urbanom razvoju. Iako su se programi odvijali po čitavom gradu, središte manifestacije bilo je bivše zagrebačko kino Mosor, koje je posljednjih mjeseci pretvoreno u društveni centar dostupan za korištenje svim građanima.

Ranije kino Mosor, danas društveni centar

Ranije kino Mosor, danas društveni centar

Operacija pokrenuta „prerano“

Jedan od organizatora Operacije grad Petar Milat iz Multimedijalnog instituta kaže da je od svojega prvog izdanja manifestacija evoluirala: „Prije tri godine na neki smo način došli prerano. Prostor smo shvaćali kao „prostor za nas“ kao one koji proizvode kulturu. U međuvremenu stvari su se promijenile i danas Operacija grad nije više samo pitanje toga da mi – znači nezavisne kulturne inicijative i organizacije – dobijemo prostore (iako je to i dalje važno pitanje za kulturu u Zagrebu i Hrvatskoj), nego se moramo baviti generalnim pitanjem prostora. Urbanizam postaje glavni motor društvenog razvoja, a neoliberalizam u Hrvatskoj je rasprodaja prostora.“

Prostor je, nastavlja Milat svojevrsno obećanje društvenoga razvoja koje se danas rasprodaje, pa je bilo nužno aktivnostima Operacije grad ući u širi društveni kontekst. Moto manifestacije bio je „Saznaj, raspravi, sudjeluj“, a jedan od programa koji je zašao u sva tri aspekta bila je izložba „Grad gradi grad“ koja je ponudila platformu za raspravu temeljenu na interpretaciji i analizi dva modela planiranja koji su proteklih desetljeća obilježili rast Zagreba – socijalističkog i suvremenog.

Kristina Leko želi reklame zakriti crnim platnom

Kristina Leko želi reklame zakriti crnim platnom

Jedan od autora izložbe Marko Sančanin iz Platforme 9,81 napominje da se izložbom željelo istaknuti: "...da zablude koje govore da je sadašnji neoliberalni poredak u potpunosti loš ili da je onaj prije bio u potpunosti dobar su u potpunosti krive. Isto tako ova izložba želi pokazati komparaciju između ta dva perioda zagrebačkog planiranja grada i na neki način rasvijetliti stvari koje su dobre u jednom i drugom. Iz našeg kratkoga istraživanja sa sigurnošću se može izvući tvrdnja da su neki izumi i prakse, pogotovo u 80-ima, bile korisne i interesantne i danas primjenjive.“

Grad kao matrica različitosti

Ugledni teoretičar Richard Senett ustvrdio da jedino grad može biti matrica u kojoj raznolikost i složenost osoba, interesa i ukusa biva dostupna kao društveno iskustvo, no Sančanin napominje da je – ukoliko se zagrebačka situacije ne počne mijenjati - vrlo upitno može li taj grad uopće obavljati tu funkciju: „Grad kao matrica različitosti u današnjem Zagrebu je nemoguć zato što je privatna sfera na svim razinama ovladala gradom. Ti privatni odnosi utemeljeni na bliskosti - na čemu se bazira i korupcija - zapravo vladaju gradom. Zbog toga je grad kao mjesto političke imaginacije, suživota stranaca, ljudi koji su različiti nemoguć u današnjem Zagrebu.“

Zagrebačke specifičnosti i probleme komentirali su i mnogi umjetnički projekti – neke od njih predstavlja jedna od organizatorica manifestacije Sonja Soldo iz BLOK-a: „Radionica kulturalne konfrontacije, koja je rezultirala predstavom „Zašto ne odete do gradonačelnika?“, odlično je uspjela i što se tiče publike i reakcija na izvedbu.

Hrvatsko narodno kazalište

Spomenik prošlosti - kako funkcionira u sadašnjosti?

Član gradskog poglavarstva Duško Ljuština izašao je, naime, na pozornicu i odglumio samoga sebe iziritiran onim što je vidio u predstavi.“

Reklame prekriti crnim platnom?

U sklopu ciklusa „Ako ih sretnete, pridružite im se“ održan je i niz provokativnih performansa po ulicama i trgova, no akcija Kristine Leko, koja je crnim platnima željela prekriti reklame na pročeljima zgrada središnjeg gradskoga trga, nažalost nije bio realiziran – Sonja Soldo: „Mi od toga ne odustajemo, a čini mi se da je tim radom postignut cilj jer su otvorena pitanja sudjelovanja građana u raspolaganju javnim prostorom. Zanimljivo je tko nas pita kad banka stavlja svoju reklamu i time nam zagađuje nam prostor, a kada ju samo na tri dana želimo prekriti onda se na jedan jedini mig poslovnog subjekta grad umiješa i izda zabranu rješenja koje je ranije odobrio.“

Simbol novog vremena

Simbol novog vremena

Neoliberalizam kao religija

Završnica Operacije grad bio je trodnevni simpoziji o poprištima neoliberalizma, koji je okupio 10-ak uglednih svjetskih stručnjaka i teoretičara poput antropologa Neila Smitha, filozofa Borisa Budena ili umjetnika i gradonačelnika Tirane Edija Rame. Komentirajući strategije nadilaženja negativnih neoliberalnih praksi o kojima se raspravljalo Petar Milat ističe „…da neoliberalizam treba promatrati iz više perspektiva – ne samo kao ekonomsku doktrinu ili skup ekonomskih mjera, nego i kulturalno i politički. To bi značilo da se o neoliberalizmu treba govoriti i iz religijske perspektive u smislu u kojem neoliberalizam obećava nešto što su nekada nudile religije. Boris Buden i Keller Easterling govorili su o tome da se neoliberalizam najlakše može napasti s pozicije kritike religioznog govora i diskursa“, zaključuje Milat. Treća Operacija grad otvorila je tako mnoge zanimljive i goruće teme, a do svojega sljedećega izdanja javnosti na proučavanje ostavlja „Priručnik za život u neoliberalnoj stvarnosti“ – izdanje koje osim što je katalog manifestacije donosi i niz teorijskih tekstova o toj temi.