1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ni Europa nije savršena

Međunarodni dan zaštite ljudskih prava, 10. prosinca, njemački su aktivisti iskoristili kako bi Vladu kancelarke Merkel, ali i javnost, upoznali sa svojim zahtjevima i očekivanjima od berlinskog predsjedanja EU-om u prvom polugodištu 2007. godine.

Ulica ljudskih prava u Nürnbergu

Ulica ljudskih prava u Nürnbergu

Njemačko bi se Predsjedništvo, prema ocjeni stručnjaka za zaštitu ljudskih prava, trebalo usredotočiti na četiri područja: zaštitu temeljnih prava čovjeka unutar EU-a, zaštitu podataka na području pravosuđa i unutarnjih poslova, jačanje ljudskih prava doseljenika i izbjeglica te očuvanje ljudskih prava u provedbi europske sigurnosne, vanjske i obrambene politike.
Sustavni nadzor je alfa i omega zaštite temeljnih ljudskih prava u Europi, podsjeća David Danilo Bartelt iz njemačkog ogranka Amnesty Internationala: «Tko želi pristupiti Europskoj uniji, mora dokazati da kao država poštuje i štiti ljudska prava. Čudno je samo što – kada neka zemlja postane članicom EU-a – odjednom nestanu sve mjere kontrole i nadzora.»

Pitanje vlastite vjerodostojnosti

Amnesty International stoga podržava zahtjeve za razvojem preventivnog sustava zaštite temeljnih ljudskih prava unutar EU-a. «Hitno nam je potreban sustav nadzora, kontrole i sankcioniranja povrede ljudskih prava unutar EU-a. On je važan i radi naše vjerodostojnosti, kako bismo uvjerljivo i učinkovito javno mogli ukazivati na povrede ljudskih prava u drugim državama», kaže Bartelt.
Europsko je vijeće već dogovorilo osnutak Europske agencije za zaštitu temeljnih ljudskih prava. Ta bi ustanova sa sjedištem u Beču poglavito trebala voditi računa o usklađenosti europskih zakona s osnovnim pravima čovjeka te njihovoj primjeni u zemljama članicama.

Zaštita podataka pred novim izazovima

Na području pravosuđa i unutarnjih poslova suradnja zemalja članica EU-a već je prilično uznapredovala. Ona je i nužna u cilju rješavanja zajedničkih problema. Ilegalno doseljavanje, politika odobravanja azila, suzbijanje kriminala kao i obrana od terora zadaće su koje više nije moguće obaviti samo na nacionalnoj razini. Ta će suradnja ubuduće biti još intenzivnija. Tako je planirano skoro ostvarenje načela slobodnog raspolaganja informacijama – a to, među ostalim, znači i biometrijskim podacima te DNK profilima.
Ove tehničke novine u zajedničkom radu pravosudnih i policijskih organa pred sasvim nove izazove stavljaju i zaštitu osobnih podataka odnosno temeljno pravo svakog čovjeka na informacijsko samoodređenje. «Stoga je vrlo važno donošenje usklađenih i jedinstvenih pravila zaštite podataka u cijeloj Europskoj uniji. Mora biti jasno koja prava imaju dotične osobe, koje mjere zaštite im stoje na raspolaganju, koje odredbe o zaštiti podataka vrijede za pojedine informacijske sustave... To je područje na kojemu u Uniji još mnogo toga mora biti uređeno i gdje je moguća još bolja regulativa», smatra Ruth Weinzierl iz Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu.

I (ilegalni) doseljenici su ljudi

Većina zahtjeva njemačkih organizacija za zaštitu ljudskih prava uoči predstojeće smjene na čelu Europske unije odnose se, međutim, na jačanje prava doseljenika, izbjeglica i azilanata. EU trenutno unapređuje svoja dugogodišnja nastojanja oko jačanja nadzora vanjskih granica kao i uključivanja zemalja porijekla i tranzitnih zemalja u sustav kontrole doseljavanja i zaštite izbjeglica. Ruth Weinzierl nema ništa protiv kontrole doseljavanja i zaštite granica, ali «u državnopravnom postupku nužno valja provjeriti koje osobe imaju pravo na prihvat i pomoć u duhu međunarodne zaštite ljudskih prava i prava izbjeglica», poručuje Weinzierl.
Osim poštivanja prava izbjeglih i prognanih na području EU-a, Njemački institut za ljudska prava zahtijeva i veću javnu transparentnost rada Europske agencije za zaštitu granica FRONTEX sa sjedištem u Varšavi, odricanje od koncepta sigurnih trećih zemalja, primjenu visokih kriterija u procjeni sigurnosti država porijekla te uvažavanje svih aspekata zaštite ljudskih prava i pri ophođenju s ilegalnim doseljenicima.