1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nezaposlenost u Njemačkoj u opadanju

Pad nezaposlenosti u Njemačkoj na ispod deset posto naišao je na golemo zadovoljstvo vladajuće koalicije u Berlinu. Ona u tome vidi potvrdu svoje politike.

Nezaposlenih je manje od deset posto.

Nezaposlenih je manje od deset posto.

Psihološki bitna granica probijena je prvi put u zadnje četiri godine, nakon što su u listopadu zabilježene 153 000 nezaposlenih manje nego u rujnu.

Šef saveznog Zavoda za zapošljavanje u Nürnbergu, koji redovito mjesečno objavljuje najnovije podatke o kretanju zaposlenosti, smatra da se radi o uobičajnome sezonskom porastu broja radnih mjesta ujesen, čemu ove godine treba pribrojiti i izuzetno lijepo vrijeme. No, bez ukupnog porasta konjunkture ne bi bilo ni najboljeg rezultata u posljednje tri godine: čak 471 000 zaposlenih manje nego u isto vrijeme 2005., kada je nezaposlenost dostizala doista dramatične razmjere.
Njemačkom gospodarstvu općenito ide bolje, no nitko nije predviđao tako nagli porast broja novih radnih mjesta i to kvalitativno visokovrijednih: bez vremenskih ograničenja, dakle na neodređeno vrijeme i sa zajamčenim socijalnim statusom, što puni i druge fondove, a ljudima istodobno pruža sigurnost koja im omogućava da više troše. To opet puni porezne blagajne, neizravno potiče konjunkturu i otvaranje još većeg broja radnih mjesta – spirala koja je dugo išla prema dolje, da bi se zadnjih mjeseci pozitivno preokrenula.

Suzdržana očekivanja

Unatoč poslovičnoj suzdržanosti u prognozama, i političari i ekonomisti sličan trend najavljuju i za iduću godinu. S prosječnih 4,5 milijuna broj nezaposlenih bi u 2007. mogao pasti na 4,3, što je u odnosu na još nedavno kretanje te brojke oko dramatične granice od pet milijuna pozitivan razvoj koji prelazi u trend i odražava se i na porast vrijednosti burzovnih dionica. Jer, privreda je u velikoj mjeri i psihologija.
Koliko god «velika koalicija» bila zadovoljna novim brojkama, one izazivaju i polemiku o tome tko je zapravo zaslužan za porast konjunkture – sadašnja ili bivša, «crveno-zelena» Vlada koja je svojim drastičnim socijalnim i radnim reformama svakako pokrenula promjene. Mogući rezultat, koji u svezi s najnovijim podacima priželjkuje barem jedan dio «velike koalicije», naime socijaldemokratski, svakako će, čuje se u Berlinu, biti preispitivanje takozvanoga «Hartza 4», drastičnih restrikcija u naknadama za nezaposlene, čime su oni koji su dugo nezaposleni izjednačeni s primateljima socijalne pomoći. No, u konzervativnim se redovima čuje i da je upravo to možda za mnoge bio motiv da prihvate poslove koje bi inače vjerojatno bili odbili.