1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nevladine organizacije na udaru ruske vlade

Isabella Kolar19. travnja 2006

Unatoč žestokim kritikama zapada, u Rusiji je u ponedjeljak na snagu stupio sporni zakon o nevladinim organizacijama. Između ostalog, on predviđa oštriji državni nadzor tih organizacija.

https://p.dw.com/p/9YQV
Demonstracije nisu zaustavile novi zakon
Demonstracije nisu zaustavile novi zakonFoto: AP

Nevladine organizacije u Rusiji pomažu izbjeglicama iz Čečenije i Uzbekistana, savjetuju u slučajevima diskriminacije na temelju nacionalne pripadnosti, te pomažu kod političkih progona manjina ili neistomišljenika. Ipak nije sve baš tako jednostavno kako se čini. Stoga je početkom ovog tjedna, 17. travnja na snagu stupio zakon koji štiti rusko društvo od tih organizacija.

«Ovaj zakon je nužan, kako bismo zaštitili naš politički sustav od miješanja izvana, kako bismo naše društvo i naše građane zaštitili od širenja terorističke ideologije. Na žalost uvijek iznova nailazimo na ekstremne struje raznih orijentacija i vjera, a ovi legalni vrhovi ledenih santi dovode do toga, da određene probleme moramo rješavati nasilnim metodama. To se sve naravno mora odigravati pod nadzorom države», izjavio je ruski predsjednk Putin.

Nevladine organizacije kao strani agenti

Jurij Dschibladse iz Centra za potporu demokracije i ljudskih prava u ovom oštrijem nadzoru nad nevladinim organizacijama vidi preventivnu mjeru uoči nadolazećih parlamentarnih izbora sljedeće godine te predsjedničkih izbora koji će se održati 2008.

«Za rusku vladu je smjena vlasti u 2007-oj i 2008-oj godini trenutačno središnje pitanje. Na žalost današnja politička elita promatra građansko društvo i njegove institucije u jednom vrlo primitivnom crno-bijelom svjetlu. Ona na njih gleda ili kao na instrumente vlastitog utjecaja te javne potpore predsjednikova kursa, ili pak na instrumente nekog neprijateljskog utjecaja. To znači, ako su organizacije neovisnea ako surađuju sa stranim patnerima i po mogućnosti još i kritiziraju državnu politiku, onda su one inozemni neprijateljski agenti», kaže Dschibladse.

Žestoke kritike u zemlji i izvan nje ipak su primorale Putina na manje izmjene u prvotnom prijedlogu zakona. Od sada moraju domaće i strane nevladine organizacije u Rusiji jednom središnjem vladinom organu polagati detaljne račune o svojim djelatnostima, projektima te financijskim izvorima. Jedan ogroman dodatni trošak vremena i novca koji će samovolji birokrata ostaviti otvoren put. Falk Bomsdorf, voditelj je moskovskog ureda zaklade Friedrich Naumann, koja je isto tako pogođena novim zakonom.

«Primjenom strategije, kojom se počelo prije tri, četiri godine, želi se dovesti pod nadzor sva područja koja su još zadržala temeljna prava i temeljne slobode.», kaže Bomsdorf.

Kanzelarka Merkel upozorava

Kako bi uvjerio i one najsumnjičavije, Kremlj je u siječnju na državnoj televiziji razotkrio navodnu špijunsku aferu u koju su bila umiješana četiri britanska diplomata, a u kojoj je navodno sudjelovao i poznati moskovski Helsinški odbor. Ipak, nadzornik Putin i sam se nalazi pod prismotrom. Kao što je to njemačka kancelarka Angela Merkel primijetila 17. siječnja, tijekom njena nastupnog posjeta Moskvi.

«Razgovarali smo o zakonu o nevladinim organizacijama. Govorili smo o tome da postoji niz primjedbi, i ja sam naglasila da ćemo, kada ovaj zakon stupi na snagu, vrlo pažljivo pratiti kako će on biti primijenjen u slučaju naših zaklada. Nevladine organizacije moraju i dalje imati mogućnost djelovanja», kazala je njemačka kancelarka.

Putin štiti rusko društvo od nevladinih organizacija. A one od sada trebaju zaštitu izvana.