1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Neue Zürcher Zeitung: "Milanović skreće u desno"

Mediji na njemačkom jeziku i danas se bave pograničnim sporom između Hrvatske i Srbije. Neue Zürcher Zeitung za spor krivi političare te konstatira da su te dvije zemlje već odavno usko povezane.

„Mnogi Hrvati i Srbi ironično su reagirali na blokadu najvažnijeg graničnog prijelaza. No političari i bulevarski mediji potežu za stereotipima iz mračnih desetljeća rata“, konstatira se u tekstu pod naslovom „Prividni okršaji na Balkanu“, objavljenom u švicarskom dnevniku na njemačkom jeziku Neue Zürcher Zeitung.

Autor objašnjava pozadinu zatvaranja granice između Hrvatske i Srbije te navodi razloge oštrih nastupa hrvatskog premijera Zorana Milanovića: „Ovaj socijaldemokrat je po prirodi pomalo neobuzdan. A tu je i činjenica da je Hrvatska preopterećena navalom izbjeglica koja se znatno pojačala zbog strogog mađarskog graničnog režima. Za izbjeglice je Hrvatska, kao i sve druge balkanske zemlje, samo tranzitni koridor. No čini se da Zagreb tromjesečno razdoblje upozorenja, od početka gradnje ograde na mađarskoj granici, nije iskoristio za logističku pripremu.“

„Bulevarski mediji pušteni su s lanca“

Aleksandar Vučić

"Vučić je umjereniji jer želi u EU"

U članku se također navodi da je premijer Milanović sada u predizbornoj kampanji te da prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja njegova koalicija gubi u odnosu na HDZ: „Premijer na to reagira skretanjem u desno.“ Također se iznosi mišljenje da su u Hrvatskoj smanjeni napori oko razvoja dobrosusjedskih odnosa i to, kako piše, „ne samo sa Srbijom“, te se podsjeća da je to bio jedan od uvjeta za članstvo u Europskoj uniji.

A govoreći o znatno umjerenijim službenim reakcijama srbijanskog premijera Vučića, Neue Zürcher Zeitung ističe da bi Srbija već ove godine željela početi pregovore u pristupu EU-u. I potom se dodaje: „On (Vučić, op.ur.) istodobno je pustio s lanca bulevarske medije koje kontrolira njegova stranka.“

Prema mišljenju autora članka, do daljnje eskalacije spora ipak nije došlo i to zahvaljujući gospodarskim interesima. On piše da su se poduzetnici pobunili protiv zatvaranja granice te konstatira da je „pritisak bio jači na hrvatskoj strani, čiji je izvoz za trećinu veći od srbijanskog“.

"Izbjeglice druge klase"

Većina njemačkih medija danas pak komentira njemački Nacrt zakona o ubrzanom rješavanju zahtjeva za azil. Jedna od najspornijih tema je novčana pomoć koju dobivaju tražitelji azila. Mnogi taj novac smatraju razlogom zbog kojeg izbjeglice i tražitelji azila dolaze u Njemačku. Novim zakonom taj bi se novčani iznos sveo na minimum, a dio osobnih potreba pokrivao bi se materijalnim davanjima i bonovima. Vladin nacrt predviđa i proglašavanje Albanije, Kosova i Crne Gore tzv. “sigurnim zemljama”, što bi ubrzalo odbijanje zahtjeva za azil koje podnose državljani tih zemalja.

Izbjeglice

Novi zakon bi trebao ubrzati odbijanje zahtjeva za azil

„Humanitarne organizacije smatraju da su vladini planovi sporni i protivni odredbama o ljudskim pravima“, prenosi dnevnik Handelsblatt i precizira da su organizacije poput Pro Asyla i Amnesty Internationala, ali i Vijeće za migraciju u kojem je okupljeno više od stotinu znanstvenika, žestoko kritizirali novi zakonski paket: "Znanstvenici ističu da svrstavanje pojedinih zemalja u sigurne neće ubrzati postupak rješavanja zahtjeva za azil, kao i da će to što će tražitelji azila sada dobivati robu umjesto novca stvoriti dodatne troškove. Oni navode kako nema nikakvih dokaza da će te mjere odvratiti od dolaska u Njemačku ljude koji na put kreću iz ekonomskih razloga.”

A lijevo orijentirani dnevnik Junge Welt piše: “Nacrt zakona izbjeglice iz takozvanih sigurnih zemalja podrijetla, u koje će ubuduće spadati i Albanija, Kosovo i Crna Gora, paušalno tretira kao izbjeglice druge klase. Njima prijeti slanje u specijalne logore u kojima bi mogle boraviti duže od šest mjeseci do prinudnog povratka kući, smanjenje primanja na apsolutni egzistencijalni minimum, zabrana rada i zabrana napuštanja mjesta na kojem su smještene. Na taj način će žrtve diskriminacije i progona poput Sintija, Roma i homoseksualaca biti ostavljene na cjedilu – bez zaštite.“

Preporuka uredništva