Netrpeljivost europskih kršćana prema drugim vjerama | Panorama | DW | 30.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Netrpeljivost europskih kršćana prema drugim vjerama

Netom objavljena studija se zapravo bavila vjerskim osjećajima građana zapadne Europe, ali jedan dio tog istraživanja je dospio na naslovnice: upravo kršćani značajno manje žele imati veze s muslimanima i židovima.

Tema istraživanja je zapravo bila odnos građana zapadne Europe prema svojoj vjeri, prije svega kršćanskoj. Nalaz istraživača američkog Pew Research Center ( Studija Biti kršćanin u zapadnoj Europi ) je osobito zanimljiv u pitanju „vjera je veoma važna u mom svakodnevnom životu": u zapadnoj Europi se s tom tvrdnjom složilo 14% od oko 24.000 upitanih, u SAD-u ih se složilo 68%. Čak i među nevjernicima, kod Europljana njih 1% još ipak razmišlja o Bogu, u SAD-u je vjera važna čak i za 13% ateista.

No u medijima je mnogo više pozornosti izazvao nalaz kako su upravo europski kršćani mnogo više netrpeljivi prema pripadnicima drugih vjera. Tako je na pitanje „biste li u svoju obitelj prihvatili nekoga židovske vjere" u Italiji četvrtina upitanih (25%) odgovorila negativno, u Velikoj Britaniji ih je bilo 23%, u Austriji 21%. I Njemačku nipošto ne može zadovoljiti njezinih 19%, dok na primjer kod Nizozemaca i Norvežana tek njih 3% ne može zamisliti pripadnika židovske vjere u svojoj obitelji.

Židov

Antisemitizam je prisutan osobito kod kršćana, makar je broj pripadnika židovske vjere u Njemačkoj upravo simboličan: u zemlji sa preko 82 milijuna stanovnika ih je manje od 100 tisuća.

Prema muslimanima je još gore

Odnos prema muslimanima je još gori: 43% Talijana odgovara kako ne žele nikakve muslimane u svojoj obitelji, 36% Britanaca i 34% Austrijanaca. Odmah nakon toga dolaze i Nijemci (33%) i tu su katolici mnogo više netrpeljivi nego protestanti: više od polovice upitanih njemačkih katolika ne žele muslimane u obitelji, ali to kaže da ne žele samo 16% njemačkih protestanata.

I kada je riječ o općoj netrpeljivosti prema pripadnicima drugih vjera, čini se da što je netko „veći" kršćanin, manja je ljubav prema bližnjima. Tako se s tvrdnjom kako je „islam u svom temelju nekompatibilan s našom zemljom i kulturom" složilo 55% upitanih njemačkih kršćana koji redovito odlaze u crkvu, 45% građana Njemačke koji doduše jesu kršćani, ali u crkvu zalaze rijetko ili gotovo nikad i 32% građana koji se iskazuju kao nevjernici.

Neovisni Pew Research Center sa sjedištem u Washingtonu do 1995. je nosio ime Times Mirror Center for the People & the Press, nakon čega je nazvan po Josephu Newtonu Pewu, američkom naftašu s konca 19. stoljeća čija zaklada je glavni pokrovitelj ovog centra za istraživanje javnog mnijenja. Slučajnim odabirom je telefonom upitano 24.000 građana iz petnaest zemalja zapada Europe i zemalja Skandinavije, Norveške, Švedske i Finske, a istraživači su se trudili da polovica upitanih budu vjernici.

Džamija u Kölnu

Ispitivanje je provedeno u 15 zemalja zapadne Europe: kad bi bile obuhvaćene i države istoka Starog kontinenta, rezultat bi vjerojatno bio još gori.

Kad se i na vjeronauku „sjedi na ušima"

Već u tom kriteriju teško da će iznenaditi podatak kako se čak 83% Portugalaca izjasnilo kao kršćani i po 80% Talijana, Iraca i Austrijanaca. Ali čak i među Fincima (77%), Švicarcima (75%), Britancima (73%) i Nijemcima (71%) po tom ispitivanju ima više kršćana nego u Španjolskoj (66%).

No osobito ako se odgovori usporede s američkim ispitivanjem provedenim u SAD-u 2014., vidljivo je da su mnogi europski kršćani to „samo na papiru". Tako i među kršćanima 64% američkih vjernika ide na misu barem jednom mjesečno, ali samo 31% Europljana. 68% američkih vjernika kaže kako svaki dan moli, a njih 76% vjeruje u Boga s „apsolutnom sigurnošću", među Europljanima se Stvoritelja svaki dan sjeti jedva 18% vjernika, a samo njih 23% nema nikakvih dvojbi u postojanje Boga.

Ipak, čak i među svim upitanim Europljanima barem većina smatra kako je kršćanstvo osnova njihove nacionale kulture i kako je „važno" da su i oni i njegovi preci bili rođeni u zemlji u kojoj žive. No izjava „naša nacija nije savršena, ali je nadmoćnija od drugih" nailazi na suglasnost čak 21% više aktivnih vjernika nego građana koji ne odlaze redovito u crkvu.

Symbolbild Katholische Kirche Rosenkranz Kreuz Missbrauch (picture-alliance/dpa)

Američke istraživače je možda iznenadio olaki odnos prema Bogu među europskim vjernicima - makar ih ta "vjera" stavlja u prve redove ksenofoba.

Što ono piše u Bibliji?

S druge strane, za razliku od SAD-a u Europi je čak i među vjernicima još uvijek mnogo življa humanistička ideologija stroge odvojenosti Crkve od države. To misli 80% Šveđana i 72% Belgijanaca i utoliko je donekle iznenađenje što na primjer 38% Britanaca ili 45% Švicaraca misli kako njihov politički vrh treba voditi više računa o vrijednostima koje propisuje njihova (kršćanska) vjera.

I tu su redoviti posjetitelji crkve veći zagovornici takve politike, makar je upravo Velika Britanija zemlja s rekordnim brojem „vjernika na papiru": tamo je i među onima koji se izjašnjavaju kao kršćani čak tri puta više onih koji se još samo mutno mogu sjetiti kako crkva izgleda iznutra. A što je propovijedao Isus Krist i zašto se zalaže papa Franjo, tu je očito amnezija veoma raširena diljem Europe.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi