1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nestanak rajskih otoka

Otočje Maldiva u Indijskom oceanu moglo bi tijekom slijedećih desetljeća postati jedno od najvećih žrtava klimatskih promjena. Kako bi stanovništvo ipak moglo ostati ovdje, rješenje pružaju umjetni, betonski otoci.

Otočje Maldiva sastoji se od oko 1.200 otoka

Otočje Maldiva sastoji se od oko 1.200 otoka

Mlada učiteljica Kate Roberts započinje u osam sati ujutro nastavu u devetom razredu na Bilabong školi u Maleu – glavnom gradu Republike Maldiva. Danas će svojim učenicima pričati o posljedicama klimatskih promjena koje će osjetiti svi. Djeca je pažljivo slušaju, jer, ova je tema doista svima već dobro poznata. Gotovo svatko već ima neko iskustvo pa tako i Mohamed i Aminath, koji kažu kako "pijesak sve više nestaje te kako se boje budućnosti, budući da neki tvrde kako Maldiva do 2020. godine više uopće neće ni biti".

"Moramo i želimo ovdje ostati"

Maldiven

Maldivi su jedni od najpoznatijih turističkih odredišta u Indijskom oceanu

Prema najnovijim izvještajima i procjenama stručnjaka za klimu pri Ujedinjenim narodima, razina mora bi se u slijedećih 90 godina mogla povisiti za oko 60 centimetara – ukoliko se snijeg na Sjevernom i Južnom Polu nastavi topiti. A ako se ovaj "horor scenario" doista ostvari, to bi mogao biti kraj opstanka i života na otocima u Indijskom oceanu. Najviša točka otoka nalazi se, naime, na svega 1,5 metara nadmorske visine. Strah stanovnika koji žive na 200 od ukupno 1.200 otoka je, samim time, kako kaže i predsjednik Maldiva Mohamed Nasheed – opravdan.

"Naravno da smo zabrinuti. Svi ćemo umrijeti! Stanovnici se boje da će ubuduće biti sve manje ribe, da će nestati voda za piće. Mi smo svi stanovnici otoka, moramo i želimo ovdje ostati, živjeti onako kako nam je određeno – okruženi vodom", navodi Nasheed.

Gradnja novih, umjetnih otoka

Kako stanovnici ne bi bili doista prisiljeni preseliti se na kopno, kako bi i dalje mogli ostati u svojoj domovini, već se sada poduzimaju određeni koraci. Nekoliko kilometara sjeverozapadno od glavnog grada, gradi se već godinama jedan novi, djelomično umjetni otok. On je za jedan metar viši od okolnih otoka i zaštićen je betonom. Nabacivanje dodatnog pijeska i koralja potrebnih za njegovu visinu, stajalo je oko 10 milijuna dolara.

Maldiven

Morski valovi i monsunske oluje sve češće i žešće pogađaju otočje

Već sada ovdje, na Hulhulmalu – kako se službeno zove ovaj djelomično umjetni otok, živi oko 3.000 stanovnika. Sveukupno bi ih jednog dana trebalo biti oko 30.000. Dosad je izgrađena bolnica, jedna škola, mnogobrojne trgovine i jedna džamija. 21-godišnji Abdulla Aswan nedavno se s obitelji preselio ovdje jer, kako kaže, "mali otok u blizini Malea, više nije bio dovoljno siguran". "Pješčana plaža već je dobrim dijelom nestala. Naša kuća se nalazila u blizini plaže, no valovi su postajali sve veći. Više se nismo osjećali sigurno. Luka koju smo izgradili djelomično je zbog vremenskih oborina već uništena i razrušena", priča Aswan.

Male, glavni grad i glavni otok Republike Maldiva

Male, glavni grad i glavni otok Republike Maldiva

No stanovnici se ne brinu samo oko povećanja razine mora, već i zbog povećanja temperature vode. Do kraja ovog stoljeća Indijski bi ocean trebao zatopliti za 1 do 3 stupnja – upozorava i profesor zemljopisa Hans Georg Bohle sa Sveučilišta u Bonnu. "Povećanjem temperature mora povećava se i energija odgovorna za stvaranje tropskih oluja. One će postajati sve snažnije i samim time i one predstavljaju veliku opasnost za Maldive. Već sada ima mnogo znakova klimatskih promjena. Pogledajte samo Indiju – tamo suša traje već neprekidno tri godine. Takvo što se u povijesti čovječanstva još nikada nije dogodilo", tvrdi ovaj stručnjak.

Od Cancuna se ne očekuju čuda

Predsjednik Maldiva Mohammed Nasheed tijekom prosvjeda za vrijeme trajanja Konferencije u Kopenhagenu

Predsjednik Maldiva Mohammed Nasheed tijekom prosvjeda za vrijeme trajanja konferencije u Kopenhagenu

Ovih dana se u Cancunu, u Meksiku, održava summit o klimi na kojem bi visoko razvijene industrijske zemlje poput SAD-a trebale sa zemljama poput Kine i Indije potpisati međunarodni klimatski sporazum. Po pitanju uspjeha ovog summita, predsjednik Maldiva Mohamed Nasheed nije naročito optimističan. "I na posljednjem sastanku na vrhu, u Kopenhagenu, mnogo se toga zaključilo i više pričalo nego kasnije stvarno djelovalo. Naš su zahtijev za ograničenjem globalnog klimatskog zatopljenja za 1,5 stupnjeva jednostavno ignorirali", kaže predsjednik ove otočne Republike. No unatoč svemu, on ne gubi nadu jer, kako kaže, ako sutra nestanu Maldive, preksutra će nestati i London i New York.

Autorica: Susanne Günther/ Željka Telišman

Odgovorna urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic