1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nestanak bez traga i glasa

Svjetski priznatom umjetniku i kritičaru režima u Kini još uvijek nedostaje svaki trag. U međuvremenu zbog toga prosvjede Pekingu šalju ne samo umjetnici i borci za ljudska prava već i političari.

Ai Weiwei, snimljen 2009. godine u Münchenu tijekom otvorenja samostalne izložbe

Ai Weiwei, snimljen 2009. godine u Münchenu tijekom otvorenja samostalne izložbe

Od nedjelje, 3. travnja kada je uhićen u zračnoj luci u Pekingu, kineskom umjetniku Ai Weiweiju zameo se svaki trag. Njegov mobilni telefon i nadalje je isključen a kineski državni mediji kao ni same vlasti za sada nisu javili ništa u svezi njegovog mjesta boravka. Na internetskim stranicama socijalne mreže Twitter, prijatelji ovog najpoznatijeg i najuglednijeg kineskog umjetnika i kritičara ovdašnjeg režima, zahtijevaju njegovo puštanje na slobodu.

Ono što je do sada poznato je da je Ai Weiwei uhićen u trenutku kada je namjeravao ući u avion za Hongkong. Granična policija ga je, kako navodi jedan umjetnikov suradnik, zaustavila pod izgovorom da „ne može krenuti na put budući da mora obaviti neke druge stvari“. Istodobno, kineska policija je izvršila pretres njegovog ateljea u Pekingu, zaplijenila oko 30 kompjutera i uhitila osmero suradnika. Oni su međutim već tijekom dana bili ponovno pušteni na slobodu.

Ai Weiwei

Kineske vlasti u početkom godine srušile umjetnikov atelje u Šangaju

"Tražimo hitna objašnjenja i puštanja na slobodu"

Zabrinutost i istodobno zgražanje nad drskošću kineske policije da uhiti upravo najprominentnijeg i u inozemstvu najcjenjenijeg ovdašnjeg umjetnika, u međuvremenu su, moglo bi se reći, zahvatili ne samo Aijeve prijatelje na Zapadu već je ona i tema u najvišim političkim krugovima. U Njemačkoj, kamo se ovaj umjetnik namjeravao preseliti, već su se čule najoštrije kritike na račun kineske vlade. Tako je primjerice, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle apelirao na kinesku vladu da „pod hitno razjasni cijelu priču i umjetnika pusti na slobodu“. I dvoje vodećih političara stranke Zeleni, Renate Künast i Jürgen Trittin, u svom pismu kineskom veleposlaniku u Berlinu Wuu Hongbou zahtijevaju puštanje na slobodu i objašnjenje, prije svega po pitanju trenutnog mjesta boravka i razloga uhićenja Ai Weiweija.

Izložba So sorry, u Münchenu, 2009. godine

Izložba "So sorry" u Münchenu 2009. godine

"Drsko uhićenje usred bijela dana"

Oštri prosvjedi stižu i iz njemačkih krugova kulture i umjetnosti. „Kineska policija ovom akcijom inscenirala je jedan nevjerojatan kontrast između umjetnosti i života“, izjavio je predsjednik Akademije umjetnosti u Berlinu Klaus Staeck podsjećajući istodobno na tek nedavno otvorenu izložbu njemačkih muzeja u Pekingu „Umjetnost prosvjetiteljstva“.

Zamjenik šefa Udruženja pisaca P.E.N. Dirk Sager je naglasio kako „uhićenje Ai Weiweija kao i dobitnika Nobelove nagrade za mir Liu Xiaboa te čitav niz drugih slobode lišenih intelektualaca, kritičara režima, svjedoči o više nego brutalnom načinu povrede ljudskih prava u Kini“. Prema podacima organizacije za ljudska prava China Human Rights Defenders u Hongkongu, u Kini se naime trenutno više od 200 osoba, boraca za ljudska prava nalazi u kućnom pritvoru, budući da su sredinom veljače javnost pozvali na masovne prosvjede, poput onih kakvi su se dogodili u Tunisu.

Ai Weiwei na prosvjedima u Pekingu početkom godine, protiv cenzure u internetu

Ai Weiwei na prosvjedima u Pekingu početkom godine, protiv cenzure u internetu

Šef sekcije za Aziju organizacije Amnasty International Sam Zafiri bio je s time u svezi također posebno oštar i direktan izjavivši da je „zatrašujuća pomisao na koji način kineske vlasti tretiraju manje poznate ili potpuno nepoznate protivnike režima, budući da su u stanju najpoznatijeg kritičara i svjetski priznatog umjetnika samo tako drsko uhititi i to usred bijelog dana, u zračnoj luci“.

Autor: Agencije / Željka Telišman

Odg.ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva