1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Neriješeno pitanje granice između Hrvatske i Crne Gore

Dok se posljednjih dana diskutira o crnogorskoj ratnoj odšteti Hrvatskoj, u pozadinu je potpuno gurnut jedan drugi neriješeni problem. Naime ni dan danas nije riješeno pitanje granice između te dvije zemlje.

default

Neovisnost Crne Gore ponovo otvara pitanje granica

„Razgraničenjem na moru, kao i postizanjem trajnog rješenja o granicama, Hrvatska i Crna Gora će dati dodatni doprinos stabilnosti u našim odnosima, što je i u interesu euroatlantske zajednice. Raniji sporazum o Prevlaci bio je privremenog karaktera i potpisan je s bivšom državnom zajednicom Srbija i Crna Gora“, izjavio je hrvatski premijer Ivo Sanader tijekom svoje zadnje posjete Crnoj Gori.

Tom prilikom je, kako se doznaje u političkim krugovima u Podgorici, formirana zajednička komisija dviju vlada koja bi trebala pripremiti dokument o trajnom razgraničenju ovih susjednih zemalja.

Sadašnji dogovor samo privremen

No, ukoliko obje strane ostanu na svojim trenutačnim pozicijama, do dogovora neće doći. Jer prema odredbama Privemenog protokola iz prosinca 2002. godine, poluotokom Prevlaka raspolaže Hrvatska, dok je Crna Gora u potpunosti zadržala kontrolu nad morem i ulazom u Bokokotorski zaljev.

Međutim, ako će Zagreb inzistirati na striktnom poštivanju međunarodnog prava, Hrvatskoj bi pripala gotovo polovica ulaza u Boku, što bi značilo da veći brodovi ne bi mogli direktno uplovljavati u ovaj crnogorski zaljev. Zato političari ove najmlađe europske države žele da privremeni protokol postane dio trajnog ugovora o granici.

Crna Gora željela i Prevlaku

Oni za to imaju još jedan razlog. Čelnici u Podgorici su u jesen 1991. godine pokrenuli postrojbe tadašnje JNA prema Dubrovniku i okolicu kako bi se, kako se tada službeno tvrdilo, Hrvatima onemogućila kontrola ulaska u Boku, a ratni plan je bio i da se Crnoj Gori pripoji Prevlaka. U Podgorici se tvrdilo da ona ionako povijesno nikada nije pripadala Hrvatskoj.

Nakon neslavne dubrovačke avanture i gotovo 200 mrtvih, Crnogorci su u listopadu 1992. godine bili primorani povući se s juga Hrvatske, a na Prevlaku je stigla misija UN-a.

Dogovor samo uz posredništvo

Bivši jugoslavenski diplomat i politički analitičar Svetozar Jovičević u izjavi za radio DW kaže da će trebati dosta volje i vremena kako bi se postigao sporazum do kojeg se, smatra on, može doći samo uz posredništvo međunarodne zajednice.

On je rekao: „Mislim da će i jednoj i drugoj strani biti najlakše da prihvati takvo rješenje, iako ono ne može biti potpuno zadovoljavajuće za obje strane. Vjerujem da će se to ipak desiti. Dobro je i to što jedna i druga strana žele rješavanje tog problema, pa vjerujem da će prihvatiti posredništvo. Jedino se ne zna kada.”

Nafta na spornom području?

Da će se sporazum bez posredništva EU-a doista teško postići, pokazuje i izjava člana crnogorske Vlade Predraga Boškovića da će se u pregovorima oko razgraničenja sa Hrvatskom Podgorica rukovoditi i spoznajom da na tom području postoje nalazišta nafte, o čemu se do sada nikada nije javno govorilo.

„Sve to pokazuje da su odnosi Crne Gore i Hrvatske još uvijek opterećeni brojnim hipotekama prošlosti, jer između ove dvije države i dva naroda nije počeo suštinski proces pomirenja“, kazao je za naš radio zastupnik oporbenog „Pokreta za promjene“ u crnogorskom Parlamentu Koča Pavlović. On je pojasnio: „Nemoguce je obaviti proces pomirenja sa susjedima sa kojima smo donedavno ratovali bez jasnog utvrđivanja odgovornosti i bez konstituiranja jasne slike o onoj Crnoj Gori koja je u ratu bila agresor.”

Proces pomirenja jedva da je i počeo

Pavlović je također istaknuo: „Crnogorska vlast je tijekom posljednjeg desetljeća kreirala jednu lažnu sliku gurajući ispod tepiha sve one probleme koji ovih dana izlaze na vidjelo. Stvarala je lažnu sliku o tome da je proces pomirenja ne samo započeo, nego i poprilično odmakao, a u nekim slučajevima, kao što je ovaj konketni s Hrvatskom, cak i završen! Sada se jasno pokazuje da to nije skoro ni započeto i da će proces suštinskog pomirenja morati obaviti neka druga i odgovornija vlast spremna da prihvati jasnu sliku o ulozi Crne Gore u periodu ratnih dešavanja.“

Iz crnogorske Vlade u međuvremenu je najavljeno da bi proces razgraničenja sa susjedima trebao biti završen do kraja 2010. godine.