1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nepriznate diplome privatnih fakulteta u BiH

Collegium Bosniacum, udruženje studenata iz BiH u Austriji, ukazuje na sve veći broj studenata iz BiH koji u Austriji ne mogu nastaviti školovanje – jer su im diplome nevažeće.

Svoj boravak u Beču za vrijeme ljetnih praznika, Amila K. zamišljala je kao turističku posjetu tijekom koje će obaviti i sve formalnosti neophodne za upis magistarskog studija, kojeg je namjeravala pohađati na Bečkom sveučilištu. No za diplomiranu ekonomisticu, barem prema diplomi koju je donijela iz BiH, ljetni praznici pretvorili su se u ljetnu noćnu moru. „To je za mene bio nevjerojatan šok, nešto neopisivo, jer su mi rekli da ja ovdje ne mogu upisati master studij, jer oni moju diplomu ne priznaju. Ne samo, dakle, da se programi ne poklapaju, već da je diploma kao takva za njih nevažeća. Mislim, što da kažem, bila sam bijesna, ogorčena, jednostavno nisam znala što da radim“, priča Amila.

Fakuktet koji je Amila završila kako kaže, „u jednom od tri najveća grada u BiH“ je privatni i u imenu sadrži riječ „internacionalni“, tako je studentica tim više bila iznenađena ocjenom svoje diplome od strane referenata na Bečkom sveučilištu. „Kad sada smirenije o tome razmislim, najgore od svega je što su me na fakultetu držali u uvjerenju da s njihovom diplomom školovanje mogu nastaviti bilo gdje na svijetu, dok je oni očigledno nigdje na svijetu nisu verificirani“, zaključuje razočarano Amila K.

Savjetovalište ima pune ruke posla

Sanja Muratovic,

Sanja Muratović

Slučajeva poput njezinog sve je više, a diplome iz BiH koje su puno obećavale a koje u Austriji ne vrijede, gotovo svakodnevno su tema u savjetovalištu udruženja Collegium Bosniacum, udruženju studenata iz BiH u Austriji. Članica uprave i jedna od savjetnica novopridošlih studenata iz BiH je i Sanja Muratović. „Stvar je u principu jednostavna: ukoliko sveučilište ili fakultet u BiH nisu priznati u Europi, student s diplomom te ustanove u Austriji ne može npr. upisati magisterij, niti se, ukoliko je na bachelor studiju, može prebaciti na fakultet u ovoj zemlji. I sve je više studenata iz BiH koji u Beču žele magistrirati, ali sa velikim žaljenjem moraju ustanoviti da im diploma ne vrijedi onoliko koliko su mislili da vrijedi. Smatramo da nije fer da se ljudima daje lažno obećanje kako sa diplomom nekog privatnog sveučilišta školovanje mogu nastaviti bilo gdje na svijetu i smatramo da nije pošteno da se iskorištava njihov duh i njihova volja i želja da se školuju, jer ta sveučilišta obično jako puno koštaju - i truda, i vremena, i najprije novca“, kaže Sanja Muratović.

Funkciju savjetnice u studentskom udruženju Muratović obavlja od početka ove godine, no već duže je i savjetnica pri Austrijskoj uniji studenata, udruženju studenata na državnom nivou, gdje je zadužena za savjetovanje svih stranih studenata u Austriji. Za studente iz BiH, ali nerijetko i za one iz Srbije i Hrvatske, često je veliki šok kada shvate da su tri ili četiri godine školovanja u domovini proveli na pogrešnoj obrazovnoj ustanovi. „To, naravno, izaziva mnogo ljutnje, a i nepovjerenja i prema nama. Studenti od silnog bijesa i nevjerice da nakon tri, četiri godine studiranja, završenog bachelor studija, nemaju uopće pravo upisa na magistarski, ljuti su na sve, pa i na nas. Onda se obično obrate raznim institucijama, dok se ne vrate ponovo na isto, a to je, nažalost, ta činjenica da ti fakulteti koje su završili, jednostavno nisu priznati“, objašnjava Muratović.

Oprez pri upisu na fakultet

Diplome BiH u mnogim zemljama nisu priznate

Diplome BiH u mnogim zemljama nisu priznate

U načelu vrijedi da se školovanje u Beču može nastaviti tek nakon upisa na fakultet u BiH; studenti koji u BiH upišu fakultet koji je priznat od strane austrijskih institucija, dodaje Muratović, školovanje u Austriji mogu nastaviti bez problema. U slučaju završenog bachelora uspoređuju se plan i program na datom fakultetu iz BiH s planom i programom fakulteta u Austriji - ponekad se događa da nekoliko ispita ne postoje u BiH i da moraju naknadno biti položeni u Austriji. Što u načelu nije problem. “Problem je u samom priznavanju pojedinih institucija iz BiH, jer same diplome i sam rad tih ustanova, nisu vrijedeći. Pri tome se najčešće radi o diplomama pojedinih privatnih sveučilišta u BiH”, kaže Muratović.

Priznata i nepriznata sveučilišta

No o kojim ustanovama je konkretno riječ? Dr. Heinz Kasparovsky, predsjednik austrijskog odjeljenja europskog Centra za informiranje i priznavanje dokumenata s područja visokog obrazovanja, kaže da se austrijske institucije pri priznavanju ili odbijanju diploma iz BiH, drže liste koja se može naći na internet stranici bh. odjeljenja ove europske organizacije. „Kada odete na stranicu www.enic-naric.net i od navedenih zemalja odeberete Bosnu i Hercegovinu, pod točkom `Priznate više obrazovne institucije` (Recognized Higher Education Institutions) možete naći sve institucije koje i za nas vrijede kao priznate. Sve institucije sa te liste kod nas u načelu imaju zeleno svijetlo. Naravno da se pri priznavanju uspoređuju programi i da neki ispiti možda dodatno moraju biti položeni, ali u pravilu diplome tih institucija za nas vrijede kao priznate“, objašnjava Kasparovsky. Sa druge strane, dodaje on, studenti institucija koje nisu na toj listi, mogu biti sigurni da neće moći nastaviti školovanje u Austriji ili u Njemačkoj.

U austrijskom Centru za priznavanje dokumenata višeg obrazovanja dodatno se služe i popisom kojeg su izradili njemačko i austrijsko Ministarstvo obrazovanja (www.anabin.de), iako se ova lista, kažu u Centru, često aktualizira i moguće je da su neke institucije čije su diplome bile nevažeće (sa naznakom H-) svoje diplome u međuvremenu verificirale. U Centru Enic/Naric kažu da je u svakom slučaju dobro stupiti u kontakt sa suradnicima Centra (u Njemačkoj ili Austriji), jer se tako direktno može doći do informacija, kako o samoj diplomi, tako i o usporedbi programa s ustanovom na kojoj se u Austriji ili Njemačkoj planira nastaviti školovanje. U načelu, međutim i ovdje vrijedi, kaže Kastovsky, da su diplome institucija s naznakom H+ priznate, a one sa neznakon H- nepriznate.

Studentima su potrebne točne informacije

Studenti, predavanje

Investiraju mnogo novca, truda i vremena - često uzalud

Ovom listom služe se pri savjetovanjima studenata i u udruženju Collegium Bosniacum, a sve te informacije, kaže Sanja Muratović, mogu se dobiti i na internet stranici samog udruženja. „Ljudi se, kada upisuju fakultete u BiH, prvenstveno trebaju informirati. Oni moraju prikupiti informacije i trebaju im se dati točne informacije o njihovim budućim diplomama, da jednostavno znaju na čemu su“, kaže Muratović.

No nije li upravo obveza obrazovnih ustanova da svoje studente informiraju o tome koliko vrijede njihove buduće diplome i što o tome kažu oni koji te informacije nisu na vrijeme dobili? „Kako da vam kažem“, objašnjava Amila K. „kada idete na fakultet koji se zove internacionalni, onda polazite od toga da je i diploma internacionalna. Ali ja sam očigledno nasjela na lijepe slike i slatka obećanja. Uzalud sam potrošila i vrijeme i novac.“ Amila K. je u početku bila spremna navesti i ime fakulteta na kojem je studirala – u međuvremenu je mišljenja da je bolje „ne zamjeriti se dalje osoblju dotičnog fakulteta i sa diplomom kakva je pokušati dobiti posao u BiH.“

Članovi udruženja Collegum Bosniacum u međuvremenu su o problemima s kojima se suočavaju studenti iz BiH u Austriji pismeno izvjestili i nadležna ministarstva u BiH i nadaju se da će taj dopis biti shvaćen kao konstruktivna kritika i kao poziv na suradnju. Do tada, oni će nastaviti sa informiranjem studenata i stajat će im na usluzi – kako studentima iz BiH u Austriji, tako, ukoliko je to potrebno, i studentima u samoj BiH.

Preporuka uredništva