1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Neprijatelji postali prijatelji

Predsjednici Njemačke i Poljske u Berlinu su zajedno s veteranima Varšavskog ustanka iz 1944. godine otvorili dirljivu izložbu. Ona prikazuje u Njemačkoj još uvijek nedovoljno poznato poglavlje rata.

Važno je razviti empatiju za patnje drugih. I zbog toga je veliko zadovoljstvo otvoriti izložbu, rekao je savezni predsjednik Joachim Gauck (u sredini), koji je na otvorenju bio zajedno sa svojim poljskim kolegom Bronislawom Komorowskim (desno) i veteranima varšavskog ustanka iz 1944. godine. 1. kolovoza 1944. godine poljska vojska počela je ustanak protiv njemačkih vlasti, kako bi oslobodila svoj glavni grad Varšavu, simbol neovisne Poljske. Nakon devet tjedana ustanici su kapitulirali, 15.000 ih je poginulo. Najmanje 150.000 civila je izgubilo život. Nakon početka ustanka Adolf Hitler je u Berlinu donio "smrtnu presudu za Varšavu". Svi stanovnici trebali su biti ubijeni, a grad sravnjen sa zemljom.

Vojnik domoljubne vojske

Vojnik domoljubne vojske

U Poljskoj oduvijek postoji kritika kako je ustanak bio neodgovoran i nerazborit, kolektivno samoubojstvo. Ali za mnoge Poljake pobjeda nad nemoći cijeni se više nego vojni poraz, rekao je Gauck. Tako je Varšavski ustanak i "za vrijeme neslobode" nakon 1945. godine bio "važno polazište za oporbene Poljake", a u konačnici i za pokret Solidarnošć. Vrlina je boriti se i onda "kada je uspjeh krajnje neizvjestan", kaže Gauck. Jer sloboda je tako skupocjena da se ponekad u nuždi brani i vlastitim životom. I to je poruka Poljaka za susjede u Europi, nastavio je Gauck i podsjetio na vlastita iskustva. Oporbenjacima u DDR-u poljski je primjer pomogao 1989. godine "da uđu u rizik, iako mirni završetak našeg pokreta nije bio za predvidjeti".

Danas je povijest na Potsdamskom trgu ponovno realna

Izložba je "zakašnjela", smatra Gauck. Jer u kolektivnom pamćenju Njemačke pet godina okupacije Poljske često je zasjenjeno drugim događajima. Osim toga izložba pokazuje posebnost poljske perspektive i time pomaže da se shvati "kakvu je posebnu ulogu imao ustanak u poljskom društvu" i zašto su sloboda i neovisnost za mnoge Poljake "i danas toliko značajne".

Izložba je postavljena u suradnji Muzeja ustanka u Varšavi i zaklade Topografija terora u Berlinu. Nedaleko Potsdamskog trga, tamo gdje se još mogu vidjeti ostaci Berlinskog zida i gdje je nekada bilo središte Gestapoa i SS-a, sada više od 60 ploča i nekoliko multimedijskih kutija pričaju strastvenu povijest Varšave: o pulsirajućoj metropoli do početka 20. stoljeća, o opkoljenom gradu u ratu, o 63 dana ustanka, o uništenju koje je uslijedilo i konačno obnovi nakon 1989. godine u jedan moderni grad s dojmljivom siluetom.

Novo poglavlje njemačko-poljskog prijateljstva

Jesen 1944. godine: Varšava u ruševinama

Jesen 1944. godine: Varšava u ruševinama

Gauck je u svom govoru priznao kako je varšavskom ustanku gotovo potpuno zakazala pomoć iz vana. Predsjednik Komorowski bio je još jasniji. Crvena armija i njemački nacisti "bili su saveznici s ciljem uništenja poljskog sna".

Savezni predsjednik nije propustio spomenuti kako je "kazneni progon glavnih nalogodavaca u mladoj Saveznoj Republici bio prespor ili je potpuno izostao". Zbog toga za njega graniči s čudom činjenica da su Poljaci i Nijemci danas "ne samo susjedi, već i prijatelji, koji se vole". Da su Poljaci Nijemcima mogli oprostiti "kada su Nijemci iskazali kajanje". Da su nadvladali "mržnju, bijes i nepovjerenje" kada su Nijemci priznali "krivnju i sram"- "to nas pokreće", rekao je Gauck i napomenuo kako te riječi izgovara "s posebnim naglaskom". Oko stotinu gostiju je aplaudiralo.

Gauck je "vrlo dobro govorio" rekao je znanstveni savjetnik izložbe Marek Cichocki, nakon otvorenja. On je pokazao puno empatije i "on razumije poljsku stranu". Osim toga Gauck nema problem s tim da otvoreno govori o oba totalitarna sistema, dakle o hitlerovom fašizmu i staljinovom komunizmu. Predsjednik Komorowski je pak dojmljivo opisao veliku tragediju Varšavskog ustanka.

Za ustanike je opisivanje izložbe u govoru Komorowskog "znak poštovanja".

Sjećanje na Varšavski ustanak u Berlinu

Sjećanje na Varšavski ustanak u Berlinu

Ustanak je bio ustanak slobodnih ljudi a ne spontani pokret. Unatoč svakodnevnom teroru, postojala je temeljna vojska, koja je tada bila najsnažnija u Europi među onima koje su imale "legitimnost naroda". Snovi o slobodi varšavskog ustanka protiv totalitarizma odredili su nove generacije. Snovi su proslijeđeni u obitelji, kaže Komorkowski, čiji je rođak, general Bor-Komorowski bio vođa ustanka. Izvlačeći pouku iz tih događaja pokret Solidarnošć u konačnici se svjesno odrekao nasilja u svojoj borbi za slobodu.

Njemačka i Poljska danas će pisati novo poglavlje pozitivne zajedničke sudbine, kaže poljski predsjednik. On je govorio o sasvim pozitivnim odnosima - pa i između obaju glavnih gradova, koji su se oba "poput fenixa podigli iz pepela". On bi želio da trag koji ostavlja izložba bude ovjekovječen.

Preporuka uredništva