1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Neovisnost o energentima-glavna preokupacija G7

Jasan stav prema ukrajinskom pitanju, poruka Rusiji, ali i angažiranje u cilju liberalizacije trgovine, energetske sigurnosti i borbe protiv klimatskih promjena, osnovne su poruke dvodnevnog G7 sastanka u Bruxellesu.

Situacija u Ukrajini dominirala je sastankom čelnika gospodarski najrazvijenijih zemalja Europske unije, SAD-a, Japana i Kanade. Ukrajinska kriza nije bila samo tema razgovora posvećenih vanjskoj politici, nego je poslužila i kao poticaj ubrzanim razgovorima o energetskoj sigurnosti, odnosno osiguravanju različitih i sigurnih izvora energenata. U svjetlu još jedne krize s isporukama ruskog plina preko Ukrajine, partneri iz G7 ponudili su EU-u pomoć u realizaciji „hitnog energetskog plana za zimu 2014.-2015.. Istodobno, sa sastanka u Bruxellesu Moskvi je poručeno da “energente ne koristi kao političko oružje”.

Smanjiti ovisnost

Merkel, Cameron i Van Rompuy

Kako se riještiti ovisnosti o energentima

Čelnici G7 su se dogovorili da pomognu Ukrajini kako bi smanjila rizike odnosno kako bi osigurala različite izvore energenata. „Istodobno će se pomoći i zemljama središnje i istočne Europe da osiguraju svoju energetsku sigurnost. A svaka od zemalja G7 će napraviti svoje procjene u oblasti energetike, ukazati na potencijalne rizike od poremećaja na tom polju i predvidjeti načine prevencije”, izjavio je američki predsjednik Barack Obama nakon sastanka u Bruxellesu. EU bi na svom redovitom ovomjesečnom sastanku na vrhu (27.6.) trebala razmotriti nacrt nove europske energetske strategije koja bi zemljama članicama omogućila smanjenje ovisnosti od isporuka plina, nafte i ugljena iz Rusije, i da se okrenu domaćim, ali i obnovljivim izvorima kao što su solarna energija i snaga vjetra. Istodobno, EU, koja iz Rusije nabavlja gotovu trećinu potrebnog prirodnog plina, razmatra i mogućnosti uvoza ovog energenta iz SAD-a. O ovakvoj suradnji razgovara se i u okvirima pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD-a i Europske unije, koji bi, u slučaju realizacije, bio najveći sporazum tog tipa na svijetu.

Energija i klima “ruku pod ruku”

Da će pitanje energetske sigurnosti ići “ruku pod ruku” s naporima u borbi protiv klimatskih promjena naglasio je i predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso:“Što manje budemo ovisni od fosilnih goriva, koja se ponekad nalaze u problematičnim dijelovima svijeta, i više se oslanjali na domaće obnovljive izvore, to će sigurnost isporuke energije biti bolja, a ispuštanje štetnih plinova u prirodu manje”, izjavio je Barroso najavivši ubrzane napore G7 u pripremi klimatske konferencije u Parizu zakazane za sljedeću godinu: “G7 su se dogovorili da je to ključni datum za globalnu akciju u cilju zaštite klime. Nadamo se da ćemo do tada dogovoriti i zajednički pristup koji će pratiti naše već preuzete nacionalne obaveze.”

Obama i Hollande

Obama i Hollande: Putin nije bio pozvan ali je bio tema na samitu G7

Čelnici sedam najvećih razvijenih industrija svijeta ocijenili su da bi se već u ožujku sljedeće godine moralo izići s novim ambicioznim ciljevima za smanjenje emisije štetnih plinova koji već pokazuju utjecaj na promjenu klime i porast temperature u svijetu.

“Dogovorili smo se da budemo prvi u borbi protiv klimatskih promjena, koje predstavljaju opasnost za okoliš, gospodarstvo ali i nacionalnu sigurnost”, poručio je Obama poslije sastanka G7. On je podsjetio na to da su SAD predložile nove standarde prema kojima bi emisija ugljičnog dioksida iz američkih elektrana smanjila za 30 posto do 2030. u odnosu na 2005. godinu. U EU kažu kako očekuju da bi do 2020. trebali ispuniti ali i premašiti cilj od 20 posto manje emisije stakleničkih plinova dok je ideja da se ta emisija na području Unije smanji za 40 posto do 2030. Zajednički cilj je da se globalno zagrijavanje Zemlje zadrži na ispod 2 stupnja C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Preporuka uredništva