1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Neonacistička zlouporaba tragedije

13. veljače 1945. je grad Dresden pretrpio masovno savezničko bombardiranje. Taj grad tradicionalno obilježavaju dan kad je poginulo 20 tisuća ljudi, ali odnedavno su tu obljetnicu "otkrili" i neonacisti.

13. veljače 1945. godine, nedugo nakon deset sati navečer, iz nekoliko stotina savezničkih bombardera osula se kiša bombi na "Firencu na Labi". Dresden, grad na istoku Njemačke, dugo je bio pošteđen zračnih napada tako da se u njega sklonio i velik broj izbjeglica iz čitave Njemačke, koji su već ostali bez krova nad glavom.

Stare fotografije aviona

Vojni smisao je upitan, ali je to ionako bio besmisleni rat kojeg su počeli nacisti.

U roku od 15 minuta su tri četvrtine grada bile potpuno srušene. Dva sata kasnije je uslijedio drugi zračni napad i to zapaljivim bombama koje su izazvale golem požar koji je odnio više od 20.000 ljudskih života.

Povjesničari i danas sumnjaju je li napad i razaranje grada poznatog po baroknoj arhitekturi uopće imao smisla. U središtu grada jedva da je bilo značajnijih vojnih postrojenja i bilo je poznato da se u gradu mnogo izbjeglica sklonilo pred Crvenom armijom koja je već bila na pragu Berlina. Na zapadu je onda već propao "posljednji pokušaj", njemački protunapad u Ardenima i bilo je jasno da je vojni slom Njemačke samo još pitanje tjedana. Tri mjeseca nakon bombardiranja Dresdena, “Treći Reich” je prihvatio saveznički zahtjev za bezuvjetnu kapitulaciju.

Sve više neonacista dolazi u Dresden

Manifestacija neonacista

Neonacisti su 'preuzeli' dan sjećanja na žrtve

Već zbog nebrojenih žrtava koje su iste noći izgubile živote, od 1956. godine se u Dresdenu - tada još u Sovjetskoj okupacijskoj zoni, svakog 13. veljače oglase crkvena zvona. Međutim, od 1998. godine se na ovaj dan nadvila tamna sjenka. Ovu tragediju ratnog vihora "otkrili" su i desni ekstremisti koji na taj dan zakazuju političke prosvjede koji neminovno završe neonacističkom propagandom: negiranjem holokausta i krivnje Njemačke u ratu. Na prvim takvim manifestacijama se isprva okupljalo stotinjak ekstremista, ali u posljednjih nekoliko godina se broj sudionika u, kako su ga nazvali, “posmrtnom maršu” povećao na oko 6.500.

Takve manifestacije desnih ekstremista su izazvale i prosvjede njihovih protivnika koji su prošle godine okupili 15.000 građana na prosvjedima zbog takvog krivotvorenja prošlosti. Te protu-prosvjede je organizirao savez “Dresden slobodan od nacista”. Protivnici neonacista su zbog masovnih blokada i sjedenje na pločnicima došli u sukob s policijom pri čemu je bilo i nasilja. Čitav slučaj je postao osjetljivo pitanje kad je vlada njemačke pokrajine Saske odlučile da su ti prosvjedi protiv neonacističke manifestacije protuzakoniti jer nisu bili propisno odobreni.

Zaprepaštenost postupkom tamošnje policije

Što je još gore, otkriveno je kako je tamošnja policija masovno prisluškivala mobitele prosvjednika protiv desnih ektremista i zabilježila više od milijun poziva - naravno uglavnom posve nedužnih sudionika prosvjeda. Političare i policiju u toj saveznoj državi se time optužuje kako "kriminaliziraju protivnike neonacista" koje je najoštrije osudio i glavni tajnik Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj Stephan Kramer. Kritikama se priključio i predsjednik Središnjeg vijeća muslimana Aiman Mazyek koji podržava prosvjede protiv neonacističke manifestacije.

Prosvjed u Dresdenu prošle godine

Na tisuće ih se okupilo na prosvjedu protiv neonacista

I mnogi biskupi Katoličke i Protestantske crkve, priključili su se pozivu na prosvjede protiv neonacista i u zajedničkoj poslanici ističu kako je "osobito važno da se nakon otkrića neonacističe terorističke skupine, jasno pokaže da smo protiv desnog terora i stavova koji omalovažavaju ljudsko dostojanstvo."

"Posmrtni marš" - otkazan?

Pet dana kasnije, 18. veljače je u Dresdenu sazvan još jedan skup na koji su pozvali političari, sindikati i crkve. Pod parolom “Više hrabrosti, poštovanja i tolerancije – Dresden pokazuje svoju zastavu” sudionici se žele suprotstaviti neonacistima. Još uvijek je neizvjesno što će se uistinu dogoditi ove godine, jer je načelno tog dana otkazana manifestacija ekstremno desnih skupina.

Stranački čelnik NPD-a Udo Voigt i predsjenik ogranka za Sasku, Holger Apfel

NPD ionako strahuje da bi ipak mogao biti zabranjen

Stručnjaci za sigurnost to smatraju znakom neslaganja među samim neonacistima. Čini se da i ekstremno desna stranka NPD (Nacionalna demokratska partija) i koja ima svojih zastupnika u parlamentima dviju njemačkih saveznih pokrajina, također nije sigurna, što joj je činiti. Ne samo zbog nedavnog otkrića dugogodišnjeg terorističkog djelovanja neonacista u ovoj zemlji, nego jer se opet raspravlja o zabrani ove stranke. Negiranje holokausta i nacističkih zločina je u Njemačkoj krivično djelo, tako da bi i manifestacija na kojoj bi se mogle čuti takve izjave moglo uvelike ubrzati, inače veoma složen i težak postupak zabrane neke političke stranke u ovoj zemlji.

Autor: Marcel Fürstenau/Anđelko Šubić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva