1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nemaju svi iste šanse

Loši rezultati statistike naučne studije PISA probudili su njemačke političare prije deset godina. No, usprkos svim provedenim reformama djeca u Njemačkoj i dalje se ne potiču ravnopravno.

Manfred Prenzel radi na području istraživanja obrazovanja a ujedno je i savjetnik njemačke vlade po ovom pitanju. Njegov je zadatak da  ponekad prenosi i loše vijesti. Tako se dogodilo  i početkom ožujka. Vijeću za obrazovanje u njemačkom parlamentu, Prenzel je podnio izvješće o postojećem problemu – naime, radi se o nepravednom stanju u obrazovanju. „Poticanje učenika je ovisno o tome u kojoj njemačkoj pokrajini stanuje. Razlika razina stečenog znanja učenika jedne generacije ide čak do 1,5 školskih godina“, rekao je on.  Drugim riječima: djeca koja žive i školu pohađaju u pokrajini Bremen ili Schleswig-Holstein, tijekom školovanja nauče manje nego što je to slučaj s djecom u Bavarskoj ili Sachsenu.

U Njemačkoj je prosvjeta u nadležnosti pokrajina. Sudeći prema svemu kvalifikacija za sveučilište (matura) iz Baden-Wuerttemberga više vrijedi od mature iz Berlina. Osim toga veliku ulogu igra koju školu dijete pohađa i iz kojeg socijalnog okruženja potiče. To je i nedavno službeno potvrdila objavljena naučna studija „Chancenspiegel“ iz zaklade Bertelsman. Ono dijete koje odrasta u socijalno ugroženoj četvrti, čiji su roditelji loše obrazovani ili potiču iz migrantskih obitelji, imaju dosta slabije šanse za uspjehom u školi nego djeca koja potiču iz obitelji čiji su roditelji akademski obrazovani.

PISA-Šok

Dugo vremena je njemački školski sustav  vrijedio kao kvalitetan i sa velikim učinkom. Nastavni plan i program i odvajanje učenika poslije četverogodišnje škole u slijedeće škole bio je prihvaćen u društvu i politici. Potom se 2001. godine pojavila naučna studija PISA, međunarodna studija koja naučno istražuje školski uspjeh. Odgovorna za njeno provođenje je organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Nakon toga Njemačka se nalazila dugo vremena  u stanju šoka, budući da je prema njoj njemački školski sustav dobio alarmantno loše ocijene. U svim područjima koja su testirana  – čitanje, matematika, prirodne znanosti – 15 ispitanih učenika su imali lošije rezultate nego prosjek u vodećim industrijskim zemljama. Jedna stavka je bila posebno alarmantna: niti u jednoj drugoj državi nije socijalno porijeklo učenika bilo tako odlučujuće za njegov školski uspjeh kao u Njemačkoj te nigdje drugo nisu djeca stranaca postigla slično loše rezultate. Tu nije bilo govora o jednakosti šansi.

 Od tada su se u Njemačkoj provedene mnogobrojne reforme. U svakoj pokrajini malo drugačije, ali sa zajedničkim ciljem - učenicima neovisno od njihovog socijalnog porijekla omogućiti bolji školski uspjeh i mnogo više mladih ljudi dovesti do mogućnosti upisa na fakultet. Cilj je ostvariti da zemlja polaže vrijednost na obrazovanje. Naposljetku, mora se reći kako je Njemačka zemlja siromašna sirovinom ali gospodarski napredna te je upućena na pametne, školovane ljude i inovativne razvitke.

S obrazovanjem se započinje već u dječjim vrtićima. Djeca polaze u škole već sa pet godina.  Nastava se odvija i izvan sadržaja nastavnog plana, usmjerena projektnom radu te sa trudom oko individualnog poticaja učenika. Sve češće se daljnji školski smjer djece odlučuje kasnije, poslije 4. razreda. U međuvremenu su se rezultati 15-godišnjaka poboljšali – uspjeh u čitanju je prosječan dok su rezultati iz matematike i prirodnih znanosti čak dosta iznad prosjeka. Postotak maturanata je porastao. No, mogućnost jednakosti šansi – za sad još uvijek nije.

Nepregledan sustav obrazovanja

 Ponešto se i nije promjenilo. Još uvjek postoji manjak stručnog kadra i uvijek iznova nedostaje potrebnih sredstava za financiranje. Osim toga i dalje duh konkurencije prevladava u njemačom sustavu obrazovanja. Onako kako se pojedine pokrajine međusobno natječu tako se isto ponašaju i škole u gradovima i komunama. Niti jedna obrazovna ustanova ne sliči drugoj. Svaka pojedninačno postavlja svoje težište, odvaja se i želi se izdignuti. Neke škole forsiraju umjetnost i glazbeno obrazovanje, druge tehniku i prirodne nauke. U pojedinim školama se nudi dopunska nastava njemačkoj jezika za djecu migranata dok se drugim predaje ruski ili kineski jezik. Tko stekne pregled o njemačkom školskom sustavu može naći za sebe i svoje dijete optimalnu instituciju. Svi ostali moraju popustiti.

Preporuka uredništva