1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nema se što više uzeti od siromašnih u Grčkoj

U Grčkoj ponovo borave financijski stručnjaci koji nadziru mjere štednje. Prvo dobra vijest: Atena je uspjela smanjiti svoj deficit. Loša vijest je da se mora još više štedjeti. Samo je pitanje: kod koga?

Prosjak u Ateni

'Gladan sam' piše na kartonu prosjaka u Ateni

"Trojka", koja od danas (17.1.) ponovo boravi i Ateni, a koju čine financijski stručnjaci Europske unije (EU), Europske središnje banke (ESB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bi trebala biti donekle zadovoljna zato što je deficit Grčke konačno pao ispod psihološke granice od 10%. Za grčkog ministra financija Mihailisa Hrisohoidisa je već i činjenica da je njegova zemlja u 2011. potrošila "samo" 9,6% više novca nego što ga je imala barem znak kako se Grčka nalazi na dobrom putu.

Ali strani, pa čak ni grčki stručnjaci nisu sigurni da je tako. Prognoze govore kako će i ove godine deficit biti isti kao i prošle, što je jednostavno - previše. Da bi se pokazalo kako Grčka doista troši manje, potrebno je deficit smanjiti za još barem pola postotka. Sve u svemu, od Atene se očekuje da izdatke smanji za još milijardu i pol eura - ali je sve teže naći mjesto, gdje bi se to učinilo. Čak su i stručnjaci EU-a, ESB-a i MMF-a već suglasni kako se više nema što uzeti od umirovljenika ili onih koji ionako zarađuju tek za goli život.

Kozmetika nije dovoljna

Evangelos Venizelos

Grčki ministar financija je zadovoljan - ali to još nije dovoljno

To znači da se Atena mora okrenuti strukturalnim reformama, a to znači i da prijete ozbiljne nevolje sa sindikatima. Jer s obzirom da se moraju sniziti troškovi proizvodnje, mora se početi razmišljati o snižavanju minimalne plaće propisane zakonom, kao i zajamčene dodatne naknade, poput božićnice i premije za godišnji odmor. No, profesor radnog prava na atenskom sveučilištu Janis Lixouriotis smatra kako čak ni to neće biti dovoljno.

"Pukim zamrzavanjem plaća i snižavanjem božićnica se ništa ne rješava. Prije svega se poslodavci i posloprimci moraju sjesti za stol i početi razgovarati o korjenitim promjenama na tržištu rada", smatra ovaj profesor. On upozorava kako ne smije biti da nekakav univerzalni tarifni sporazum propiše sve plaće i prihode u zemlji, bez obzira na produktivnost u pojedinim sektorima i poduzećima. Osim toga je potrebno mnogo više fleksibilnosti: mnogi će izgubiti posao samo zato jer poslodavac nije ovlašten uputiti ih na druge poslove ili u drugi grad gdje mu je pogon. Tako to više ne može dalje ići, smatra profesor Lixouriotis.

Val štrajkova

Rep pred uredom za informacije o novom porezu u Grčkoj

Porez na nekretnine je već izazvao pomutnju građana - ali 'pravi' problemi nisu ni načeti

Grčki sindikati odbijaju smanjivanje plaća i dopuštaju samo pregovore o dodatnim troškovima rada. Vlada, kojoj predsjeda bivši direktor Centralne banke Papademos, pak prijeti kako će zakonom odrediti zamrzavanje plaća na postojećoj razini ako se ne postigne "dragovoljni" dogovor o smanjivanju. Protiv smanjenja plaća svako malo se prosvjeduje na grčkim ulicama. Od danas (17.1.) štrajkaju vozači podzemne željeznice u Ateni i svi grčki novinari. Liječnici u bolnicama primaju samo hitne slučajeve.

Za profesora Lixouriotisa je sve to samo bacanje prašine u oči. On smatra da vlada koristi "trojku" kao alibi jer sama ne čini ništa i dodaje kako je problem Grčke prije svega grčki, a ne europski. On se često tako shvaća, ali mnogi političari oklijevaju prihvatiti realnost. Zato se stručnjake 'trojke' predstavlja kao goniče za mjere štednje kakve ne odgovaraju izazovima grčkog gospodarstva. Na taj način se još može sakupiti nešto novca kako bi se popunilo neke rupe u blagajni, ali ove male reforme nisu dovoljne, smatra profesor.

"Ni Bog ne bi proveo te mjere"

Prazan aerodrom u Ateni za vrijeme štrajka

Začarani krug: Grčku može spasiti samo veća produktivnost - a nje sigurno neće biti ako se štrajka

I dok jedni govore kako grčka vlada nije voljna - ili nije u stanju doista provesti zahtijeve "trojke", drugi misle kako je i ovaj paket mjera štednje ionako osuđen na propast. Oni smatraju kako će se takvom štednjom ugušiti i ovo gospodarstvo koje još nekako preživljava. Među tim skeptičarima je i Janis Varoufakis, profesor ekonomije na atenskom sveučilištu.

"Ni Bog ne bi mogao provesti takve mjere štednje", smatra on. S druge strane, on je uvjeren kako ne prijeti samo slom Grčke, nego svih zemalja zone eura jer nisu dovoljno odlučno reagirale na krizu. Nikamo nas neće dovesti međusobno optuživanje, smatra atenski ekonomist, nego je prije svega potrebna nova koncepcija strukture eura i politika koja će poticati gospodarski rast, kao što bi bio program investicija u čitavoj Europi.

Uopće, Varoufakis je uvjeren kako su reforme doduše neophodne, ali da one neće riješiti problem prevelikih dugova. Ako više ništa neće uspjeti, onda ovaj profesor smatra da bi dobro rješenje bio stečaj Grčke unutar eurozone. Ali isto tako je čvrsto uvjeren kako bi raspad zajedničke valute značio potpunu katastrofu - ne samo za Grčku: "Napuštanje eura bi za Grčku bilo ekonomsko samoubojstvo. Osim toga, euro u tom slučaju ne bi preživio ni 24 sata." On je siguran: kada bi neka zemlja izašla iz eurozone, to bi izazvalo lančanu reakciju koja bi nužno vodila u duboku recesiju. Ne samo na jugu Europe, nego i na sjeveru, prije svega u Njemačkoj i Nizozemskoj.

Autor: Jannis Papadimitriou (aš)

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva