1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nema opuštanja ispod "zaštitnih kišobrana"

Na sastanku ministara financija EU-a u Kopenhagenu diglo se puno buke oko milijardi, bilijuna, trilijuna. No, nije presudno koliko će fondovi za spašavanje biti visoki, nego koji je konačni cilj, smatra komentator DW-a.

Krune, dolari ili euri? Ovisno o tome koji se matematički trik primijeni, može se doći do svote koja će ostaviti dojam na financijska tržišta. Tako su vjerojatno mislili i ministri financija EU-a kada su došli na smiješnu ideju da svotu "zaštitnog kišobrana" krenu preračunavati u dolare da bi ona izgledala malo viša. Ali ni menadžeri fondova u dalekoj Aziji i Americi nisu toliko glupi da ne bi prozreli ovaj jeftini trik. Europljani su dakle ponosno objavili da su skupili "trilijun" dolara - na njemačkom bilijun - a zapravo je sve ostalo na 800 milijardi.

Situacija je i dalje nestabilna

A i ova svota je već malo frizirana jer je 300 milijardi već u obliku kredita razdijeljeno Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Ostaje još 500 milijardi koje bi se mogle razdijeliti ostalim problematičnim kandidatima: Španjolskoj, Italiji, Sloveniji, Cipru. Da ova svota ne bi bila dovoljna za spas jedne velike članice eurozone znaju svi stručnjaci, a sigurno i ministri financija EU-a. Do kolapsa novog pacijenta kojemu bi trebala reanimacija jednostavno ne smije doći. Stoga se uvijek iznova mora ponavljati da se Španjolska i Italija gospodarskim reformama, konsolidacijom državnog proračuna i bolnim mjerama štednje moraju same izvući iz kaljuže. O konjunkturnim programima pritom nema govora, jer bi za njihovo financiranje trebalo napraviti nove dugove.

Fondovi za spas, "protupožarni zidovi" i krediti u nuždi ne bi smjeli zemlje kojima prijeti zaoštrenje krize navesti na krivi zaključak da se mogu uljuljkati u sigurnost. Ovim milijardama se samo kupuje vrijeme u kojemu bi se posrnule zemlje trebale ponovno vlastitim snagama osoviti na noge ako žele ostati u eurozoni. Da je grčki premijer kratko uoči ministarskog sastanka već fantazirao o trećem paketu pomoći za Grčku sigurno je krivi signal. Financijska tržišta su trenutno relativno mirna. Kamate za talijanske državne obveznice su se snizile, ali još je prerano za prekid uzbune. Situacija je i dalje nestabilna.

Kupovanje vremena

Europska središnja banka - paralelno s naporima članica eurozone - s jeftinim kreditima sudjeluje u akciji spašavanja europskog bankovnog sustava. Ovaj "zaštitni kišobran" Središnje banke o kojem se premalo govori zapravo je veći od onoga iz fondova. Ali i s ovim bankovnim "kišobranom" se kupuju samo tri godine vremena. Jer onda banke trebaju vratiti kredite. EU mora iskoristiti to vrijeme da u njemu okonča reforme bankovnog i financijskog sektora. Pritom reguliranje financijskih tržišta i povećanje vlastitoga kapitala banaka moraju biti prioritetni ciljevi. Samo tako se može obraniti od ponavljanja krize.

Bernd Riegert

Bernd Riegert

Članice Europske unije moraju se naučiti pridržavati novih, strogih pravila fiskalnog pakta koja su u slučaju Španjolske opet olabavljena. Ako im to ne uspije, neće im pomoći nikakvi "protupožarni zidovi" i "zaštitni kišobrani". Jedan takav bi trebao biti sada uglavljen u Washingtonu, kod Međunarodnog monetarnog fonda. S nemalom svotom od 460 milijardi eura. Njime će i Kina, Indija, Brazil i ostale zemlje u razvoju biti uključene u spašavanje eurozone. Za mnoge Europljane to je - naopaki svijet. Dužnička kriza ni u drugim dijelovima svijeta nije definitivno prošla. Dug SAD-a je na primjer zastrašujuće visok. U Kini isto rastu financijski mjehuri od sapunice koji će se jednoga dana rasprsnuti. Ako ti divovi počnu posrtati, svi visoki "protupožarni zidovi" postat će samo - sitni zidići.

Autor: Bernd Riegert (dd)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva