1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Nema napretka ako ćemo stalno pisati novu povijest"

BiH se nalazi u ozbiljnim problemima kada je riječ o pristupanju EU-u, kaže glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Hidajet Biščević. U intervjuu za DW on ocjenjuje i najnovije Nikolićeve izjave.

Karte Balkanhalbinsel (englisch). DW-Grafik: Per Sander 2010_03_30_balkan.psd

Karte Balkanhalbinsel (englisch) Flash-Galerie

U svjetlu najnovijih izjava predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u vezi sa Srebrenicom i Vukovarom, Biščević kaže za Deutsche Welle da je regionalna suradnja podložna oscilacijama i da je krajnje vrijeme da se ona poboljša. Napretka nema, kategoričan je Biščević, ukoliko će se svakih nekoliko godina pisati nova povijest.

DW: Posljednjih mjeseci, dio javnosti će reći i godina, imamo najblaže rečeno zastoj BiH u procesu euroatlantskih integracija. Koliko je taj zastoj ozbiljan s obzirom na proces približavanja zemalja regije Europskoj uniji?

Hidajet (Hido) Biščević

Hidajet (Hido) Biščević

Biščević: “To je problem koji je za BiH itekako ozbiljan, jer ako pogledamo razvoj institucionalnih odnosa s EU-om: Hrvatska, koja je praktično na pragu članstva, imate situaciju sa Srbijom koja je stekla status kandidata i imate Crnu Goru koja će vjerojatno za koji tjedan početi pregovore. Napredak je očigledan u institucionalnom pogledu u neposrednom susjedstvu BiH i utoliko taj zastoj BiH postaje strateško pitanje budućnosti zemlje.”

Teško da će BiH ostati siva zona

DW: Mislite li da postoji neki model za brži napredak BiH i kako uopće otkočiti taj proces?

Biščević : ”Teško je govoriti o modelu i preporukama, s obzirom da je riječ o, usudio bih se reći, nekoj vrsti političke letargije koja traje dugi niz godina i dovodi do zapleta gdje se odnosi vrte u krug, gdje se donose razne formule i nikako da se nađe izlaz. To stvara neku vrstu statusa quo koji je strateški opasan za BiH, naročito u sklopu šireg okruženja. Teško je zapravo zamisliti neku budućnost za tri, pet ili deset godina u kojoj bi susjedi BiH bili u EU-u i NATO-u a da BiH ostane neka siva, nedefinirana zona.

Prevladava nacionalistička retorika

DW: Kada je riječ o regionalnoj suradnji, očigledno je da cijeli prostor sa zemljama bivše Jugoslavije ima šansu da snažnije krene prema EU-u uz pomoć susjeda. U tom kontekstu mislite li da se nešto mijenja najnovijim promjenama na političkoj sceni u Srbiji i izborom Tomislava Nikolića za predsjednika?

Novi predsjednik Srbije Tomislav Nikolić

Novi predsjednik Srbije Tomislav Nikolić

Biščević: “Nisam u poziciji da komentiram pojedine ličnosti i događaje s ovih prostora jer Vijeće za regionalnu suradnju mora djelovati na način koji će omogućiti komunikaciju sa svima u regiji. Ono što mene ipak brine dugo vremena, neovisno da li se radi o izborima u Srbiji, Hrvatskoj ili Makedoniji, je činjenica da je regionalna suradnja još previše podložna oscilacijama i da je njena radna temperatura previše ovisna o parlamentarnim, lokalnim ili drugim izborima u bilo kojoj zemlji. Mislim da je krajnji trenutak da se regija posveti traženju mehanizama kojima će učvrstiti regionalnu suradnju za dobrobit svake zemlje, na način koji neće dopuštati da se zbog ovih ili onih izbora dovodi u pitanje regionalna suradnja. Nažalost u posljednje vrijeme smo svjedoci, na raznim stranama u regiji, da se i izbori i naklonost birača ponovo osvajaju na nacionalističkoj retorici, čime se prikriva stvarni problem zemalja. Čini mi se nevjerojatno da u vrijeme kada regijom hara dramatična ekonomska i socijalna kriza, kad su neizvjesnosti oko suštinskih pitanja budućnosti naših država toliko velike, da se nameću sporovi oko toga čiji su gradovi, gdje su čije granice itd. Mislili smo da su to riješena pitanja.“

DW: Koliko mogu biti opasne posljednje izjave gospodina Nikolića u vezi sa Srebrenicom, o kojoj je rekao da se tamo nije dogodio genocid, ali i Vukovarom kao „srpskim gradom“, za odnose u regiji? Odnosno, koliko one mogu naštetiti toj regionalnoj suradnji koja je bila na dobrom putu, posebno nakon izbora Ive Josipovića za predsjednika Hrvatske?

Biščević: “Društva u našoj regiji su očigledno u različitim stadijima razvitka. Neka od tih društava imaju potrebu preispitivati sama sebe, u nekim od tih društava još je prisutna borba za ovakvu ili onakvu interpretaciju, za ovakav ili onakav identitet. Ono što se meni čini najvažnije, a što je ovih dana rekla i Europska komisija, je da nema napretka ukoliko ćemo svakih nekoliko godina iznova pisati povijest na ovim prostorima.”

Do napretka samo upornim radom

DW: Vijeće za regionalnu suradnju osnovano je 2008. godine. Da li biste rekli da ta suradnja od tada do danas ide uzlaznom ili silaznom putanjom i koliko Vijeće može dati doprinos toj suradnji?

Biščević: “Ja sam u ponedjeljak (4.6.) prisustvovao otvaranju prve regionalne konferencije o razmjeni organa za transplantaciju i nekako mi se odjednom učinilo, ako smijem metaforički reći, da smo u vrijeme kada je vijeće osnovano još živjeli u vremenu kada smo se sjećali nekog drugog načina tretiranja organa na ovim prostorima. Pet-šest godina kasnije mi već razgovaramo o regionalnoj suradnji u toj važnoj i osjetljivoj oblasti. Navodim to kao jedan od primjera, jer bez obzira što svi osjećamo nezadovoljstvo što stvari ne idu brže, generalno gledajući u tih 7-8 godina očigledan je napredak ne samo u smislu institucionalnih odnosa, nego i u cijelom nizu drugih oblasti gdje bilježimo napredak. Nažalost napredak u ovom osjetljivom i povijesno opterećenom dijelu Europe nije nešto što može doći na senzacionalan ili spektakularan način. Tu se radi o upornom, strpljivom i permanentnom građenju odnosa i suradnje u što većem broju oblasti.”

Intervju vodio: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Anto Janković