1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nema kruha od umjetnosti

Na kraju puta mnogi vide bogatstvo i slavu. No, za ulazak u glamurozni svijet umjetnosti je potrebno mnogo sreće, čak i u Njemačkoj koja zapravo pruža dobre šanse mladim umjetnicima.

Na slici koja djeluje poput mutne fotografije se nazire katedrala u Milanu. Ulje na platnu njemačkog umjetnika Gerharda Richtera je nedavno na jednoj dražbi prodano za 29 milijuna eura. Među najbolje plaćenim umjetnicima na svijetu su i Nijemci poput Nee Raucha ili Andreasa Gurskog koji već odavno ne strahuju za svoju egzistenciju. No milijunske cijene nekolicine ne mogu zamagliti činjenicu da velika većina ostalih njemačkih umjetnika jedva sastavlja kraj s krajem.

Veza umjetnika i galerista

Slika Gerharda Richtera

Milijuni za Richtera, ali sitniš za većinu umjetnika

Razlog možda treba tražiti i u hiperprodukciji akademskih umjetnika koja se provodi na njemačkim umjetničkim akademijama. Samo se prošle godine oko 4.800 mladih odlučilo za studij na nekoj od umjetničkih akademija. Ti mladi umjetnici naravno skrbe i za pritok velikog broja umjetnina na tržište. No da bi imali iole ikakve šanse za uspjeh na zasićenom tržištu umjetnina, mladim umjetnicima je potreban galerist. A do njih nije tako lako doći. Usprkos tijesnoj povezanosti umjetnika i galerista, mladim umjetnicima se ne preporuča da se daju u grozničavu potragu za nekim tko će njihova djela predstavljati i prodavati te stvarati veze koje su u i u umjetničkom svijetu nužne. "U prvim godinama stvaranja je za mlade umjetnike mnogo važnije da što više izlažu i stvaraju kontakte s kustosima. Tek dvije-tri godine nakon završetka akademije je pravi trenutak za stupanje u kontakt s galeristima", smatra Bertold Pott, vlasnik jedne galerije iz Kölna, specijalizirane za suvremenu umjetnost.

Veze su najvažnije

No što je s onima koji nisu izlagali i na kraju studija ne znaju gdje bi počeli? "To si nitko ne može priuštiti. Jer i tijekom studija mladi umjetnik mora 'visiti' po izložbama i sakupljati kontakte", smatra Alwin Lay. On zna o čemu govori jer je tek nedavno završio svoju naobrazbu na uglednoj Akademiji likovnih umjetnosti u Düsseldorfu i Visokoj školi za medijske umjetnosti u Kölnu.

Slikar Neo Rauch

Od popularnosti Nea Raucha profitiraju i njegovi studenti

Trenutno živi od toga što tu i tamo asistira etabliranim umjetnicima ili dokumentira izložbe. No i već sam pogled na njegov atelje, u kojem je unatoč blagim zimskim temperaturama, prilično hladno, ukazuje na to da se od tih djelatnosti ne može zaraditi previše. Lay volontira i u raznim udrugama koje organiziraju izložbe mladih umjetnika, u stanovima ili slobodnim prostorima. Novac se time zasad ne zarađuje no na taj način se upoznaje s pripadnicima scene, prikuplja važne kontakte.

Podrška institucija

No u Njemačkoj postoji još jedna tradicija financiranja mladih umjetnika. Oko 300 njemačkih umjetničkih udruga financira mladu umjetnost i to kroz članarine. Tradicija koja u zemljama njemačkog govornog područja postoji već preko 200 godina. Iako u ovim udrugama, koje igraju važnu ulogu u njemačkom kulturnom životu, u pravilu ne izlažu potpuno nepoznati umjetnici, svoj put do ovih izložbenih dvorana pronalaze i svježi likovni akademci. Zato i poznavatelji scene poput Bertolda Potta, položaj mladih njemačkih umjetnika smatraju povoljnijom nego negdje drugdje. "Pored umjetničkih udruga su tu i mnoge druge institucije koje pomažu mladim umjetnicima, recimo time što im na raspolaganje ustupaju ateljee", kaže Pott. Usprkos podršci institucija, kako priznaje Pott, spremnost da se mladima da šansa je veća u inozemstvu, posebice u SAD-u.

"Od umjetnosti nema kruha"

Fotografija Andreasa Gurskog

Tržište se zanima za najpoznatije - u pozadini fotografija Andreasa Gurskog "Bundestag"

Prolazna, nestalna zaposlenja su dio svakodnevice velikog broja umjetnika kako u Njemačkoj tako i u ostatku svijeta. "Jedan moj prijatelj putuje čitavom Njemačkom i dekorira izloge ili sprovode i tako financira svoju umjetnost", kaže Lay. Prema statistikama Umjetničke blagajne socijalnog osiguranja, preko koje se slobodni umjetnici i novinari mogu zdravstveno i mirovinski osigurati, prosječna godišnja bruto zarada likovnih umjetnika iznosi 14.200 eura. No usprkos tomu Lay smatra da ne postoji strategija kojom mladi umjetnici od samog početka karijere mogu raditi na tomu da zarađuju mnogo od svoje umjetnosti. "U tom slučaju umjetnik postaje sadržajno korumpiran. I to kupci vide", zaključuje Lay. Usprkos brojkama sa dražbi umjetnina od kojih se zavrti u glavi, u Njemačkoj stara izreka o "umjetnosti od koje nema kruha" zasigurno neće tako skoro izići iz upotrebe.