1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nema boljeg od kvarnerskih šparoga!

Sezona divljih šparoga je na vrhuncu. Iako šparoga ima u cijelom priobalju i na otocima, za Riječane, Primorce i Istrane šparoge su vrhunska delicija od koje jedva da ima nečeg boljeg.

Riječani i Primorci, premda u pravilu suzdržani i neskloni samohvali, vole misliti kako su šparoge samo njihove. I drugdje beru i vole tu deliciju, ali malogdje s takvim žarom kao u Primorju i na cijelom sjevernojadranskom području. Dok će se u Dalmaciji pohvaliti vinom ili pršutom, a u Slavoniji šunkom ili špekom, Primorci će s posebnim ponosom pred gosta iznijeti šparoge ili šparuge, kako ih u Primorju još nazivaju. I to one ubrane u prirodi, a ne uzgojene u vrtu. Fritaja sa šparogama ili šparoge s jajima, dva najčešća i najomiljenija načina pripreme šparoga čija je sezona baš oko Uskrsa na vrhuncu, u Primorju je itekako prikladan iskaz pažnje i poštovanja.

Svakog proljeća Riječani i Primorci svih uzrasta masovno odlaze u prirodu u potragu za šparogama. I dok se mlađi u potrazi za nježnim proljetnim izdancima ne plaše nepristupačnijih mjesta, stariji se u pravilu ograničavaju na lakše dostupan prostor uz šumske putove i puteljke, sa štapovima radi lakšeg razgrtanja trave i žbunja. A šparoge u Primorju moguće je pronaći posvuda. I na proplancima i u žbunju, u travi i šipražju, uz suhozide, na sjenovitim mjestima i na suncu. Važno je samo da je vlažno, jer šparoge najbolje krenu nakon proljetnih kiša. Pa čak i u riječkim rubnim naseljima šparoge rastu na svakom koraku. "Mac" šparoga, kako Riječani nazivaju vezicu ili stručak ovog divljeg povrća, u Rijeci je moguće nabrati i na pauzi za marendu i na putu od posla do kuće. 

Kroatien Wildspargel (DW/D. Romac)

Divljih šparoga se može naći posvuda, ali obronci Učke su prvi izbor za Riječane

Krpelji opasniji od - šumara

No, postoje mjesta na kojima ih ima više nego drugdje. Jedno od njih svakako su obronci Učke koji su nadaleko poznati po bogatoj "berbi" šparoga i to najprije na područjima koja su bliže moru. Beračima šparoga najveću opasnost predstavlja trnovito žbunje zbog kojeg je za berbu najbolje navući najstariju odjeću, ali i zmije i krpelji. Dok su zmije početkom proljeća ipak rijetkost, od krpelja se skoro nemoguće u potpunosti zaštititi. Bez obzira na sprejeve koji odbijaju krpelje, nakon branja šparoga temeljit pregled je obavezan, osobito na pregibima i drugim mjestima na kojima je koža meka i podesna za ugriz krpelja. Utješno je što krpelji u Primorju, za razliku od krpelja u nekim sjevernijim područjima, nisu poznati kao prijenosnici opasnog virusa krpeljnog meningitisa.   

Valja znati i da branje šparoga na području državnih šuma bez dozvole predstavlja prekršaj. Prema važećem pravilniku svatko tko želi brati šparoge u državnoj šumi najprije u nadležnoj šumariji mora ishoditi važeću dozvolu. Država u ovom slučaju ništa nije prepustila slučaju pa tako po važećem cjeniku branje jedne šparoge košta 50 lipa, a "mac" od 10 šparoga pet kuna. Premda onima koji beru šparoge bez dozvole prijete visoke kazne od tisuću do sedam tisuća kuna, šumarije zbog malobrojnih inspektora imaju veliki problem s provedbom tog pravilnika. Sama kazna, koliko je poznato, dosad nikome nije izrečena.

Prava delicija

Kroatien Wildspargel (DW/D. Romac)

Nenad Kukurin

I drugdje su šparoge postale dijelom gastronomske i turističke ponude, ali čini se da Primorje i na tom polju prednjači. Popularne fešte od šparoga, brojne šparugade ili šparogade, održavaju se redovito u brojnim mjestima u Primorju i Istri, gdje je teško zamisliti bilo kakvu javnu proslavu bez velike fritaje sa šparogama. Šparoge su odavno ušle i u ponudu većine restorana na tom području, pa i onih najboljih, dajući jedinstven pečat njihovim jelovnicima upravo u ovo doba godine.

Nenad Kukurin, poznati kastavski ugostitelj i začetnik slow-food gastronomske kulture u Hrvatskoj, bio je i pionir uvođenja šparoga u vrhunsku gastronomsku ponudu. "Kod nas se šparoge jedu stotinama godina, ali šparoga je u gastronomsku ponudu ušla tek prije 20-tak godina, najprije stidljivo, a danas je svi nude. To je i logično, s obzirom na to da je šparoga najvažnija samonikla biljka u našoj ponudi. Iznimno je zanimljiva i nutricionistički, ali i specifičnim okusom. Šparoge su izvrsne na puno načina, od sirovih, na salatu, a izvrsne su i u kombinaciji s drugim namirnicama, poput medvjeđeg ili mladog luka, sa škampima ili jajima, u rižotima i paštama", objašnjava za DW Kukurin.

Ovaj vrhunski kuhar se dosljedno pridržava nepisanog pravila da kuha samo sezonsku hranu i hranu iz svog kraja: "Ovaj kraj pruža fascinantne namirnice, što je i u temeljima filozofije slow-food-a, zar ne?". Zašto je šparoga cjenjenija na Kvarneru nego u ostatku Hrvatske? "Mislim da su naše šparoge manje gorke od onih iz južnijih krajeva. Razlog je vjerojatno u činjenici da ovdje ima više vlage i vode koja je važna za rast šparoga i njezinu mekoću, dok u sušnijim područjima zbog manje vlage šparoge sporije rastu, žilavije su i imaju više gorčine", uvjeren je Kukurin.

Kroatien Wildspargel (DW/D. Romac)

Iskusno oko će u žbunju odmah primjetiti poslasticu koja se tamo krije. Ali oprez: u principu, trebate platiti dozvolu da ih uberete...

Pravi okus Istre, Kvarnera i Hrvatske

Premda je, kako kaže, ugostiteljima u nekim  područjima "ispod časti" servirati šparoge, Kukurin uvjerava da su znalci poput eno-gastronomskih turista oduševljeni namirnicama kao što su šparoge, kopriva i medvjeđi luk. "Oni takve namirnice nemaju kod kuće i mislim da je važno graditi gastronomsku ponudu upravo na takvim produktima koje rastu na ovom području. Pravi turisti traže upravo takve stvari, jer samo tako osjete okuse i mirise našeg kraja", kaže ovaj veliki gastronomski entuzijast.

Sjevernojadranska samonikla šparoga, kažu stručnjaci, jedinstvena je i među tristotinjak različitih vrsta šparoga koliko ih ima diljem svijeta. Makar je zovu "divlja" jer i raste u divljini, njen točan naziv je oštrolisna šparoga i može se naći uz Mediteran sve do sjeveroistoka Španjolske. Koliko je ukusna i jedinstvena, toliko je i korisna i ljekovita. Šparoge blagotvorno i preventivno djeluju na krvne žile, smanjuju kolesterol i visoki tlak, smanjuju rizik od raka crijeva i od dijabetesa. Šparoga je i snažan diuretik, potičući čišćenje organizma, zbog čega mokraća nakon konzumacije šparoga ima specifičan miris. Mnogi su uvjereni i u njezino afrodizijačko djelovanje. 

Kroatien Wildspargel (DW/D. Romac)

Uz malo truda i uz koje jaje i čašu domaćeg... Ima li čega boljeg?

Šparoge su u Primorju i opjevane, što također svjedoči o kultnom statusu što ga u ovim krajevima uživa ova delicija. Dražen Turina Šajeta, jedan od najznačajnijih predstavnika čakavskog vala u hrvatskoj pop glazbi, devedesetih je snimio album "Blues berača šparuga", na kojem je i pjesma "Šparuga blues":

"A kad šparuge naberu
Od njih fritaju delaju
Friška jaja razbijaju
A kad šparuge zdinstaju
Sused
a na večeru zovu".

 

Preporuka uredništva