Nelikvidnost - omča oko vrata poduzetnika

Nelikvidnost i dug prema državi su pojmovi koji posljednje dvije godine izazivaju nesanicu hrvatskih poduzetnika pritisnutih sa svih strana slabim protokom novca. Neki se od njih, iako rade punom parom i pri tom radnicima uredno isplaćuju plaće, nalaze na rubu propasti. Među njima je zagrebačka poduzetnica Snježana Dugić čija tvrtka „Dugić grupa“ na poslovima hidroizolacije zapošljava 13 radnika. Oni bi se uskoro mogli pridružiti vojsci nezaposlenih koja sad broji više od 336 tisuća ljudi.

Nelikvidnost je u siječnju dosegnula rekord. Naime, za 32 posto je veća nego u siječnju 2010. U Hrvatskoj je krajem siječnja bilo blokirano 109 tisuća poslovnih računa.

Za svaku kunu duga, potražuje tri

Na primjeru poduzetnice Dugić, praksa izgleda ovako: njena je tvrtka dužna 800 tisuća kuna, od toga duguje 200 tisuća državi na ime poreza na dodanu vrijednost. No još je zanimljiviji podatak da unatoč obavljenim poslovima, Dugić ne može naplatiti 2,5 milijuna kuna svojih potraživanja.

Državu uopće ne brine što njena porezna obveznica ne može naplatiti obavljene poslove, pa automatizmom šalje opomenu za neplaćeni porez, koju slijedi i najava za blokadu poslovnog računa. U tom bi slučaju bilo nemoguće nastaviti poslovanje, a tvrtka bi završila u stečaju.

Kako država, ipak, ne želi na ovakav način zatvarati poduzeća i dodatno podebljavati broj nezaposlenih na burzi rada, Dugić se je nagodila pa joj je omogućeno plaćanje duga u ratama. No ni od toga nema previše koristi, budući da od dogovora na njen račun nije sjela niti jedna kuna, unatoč brojnim uspješno obavljenim poslovima.

Pravosuđe pogoduje namjernim dužnicima

Veliki dio duga, prema dokumentaciji koju nam je pokazala, Dugić pokušava naplatiti već godinama, a jednog je bivšeg poslovnog partnera, čiji se dug broji u stotinama tisuća kuna, tužila. Nažalost, neučinkovitost hrvatskog pravosuđa ide na ruku onima koji ne podmiruju svoje obveze, bilo da se radi o donekle objektivnom razlozima ili zloj namjeri stvaranja profita na tuđem novcu.

„Investitor je sucu osobno potvrdio da je na tuženu tvrtku prebacio novac za obavljene poslove. Štoviše, bio je vrlo zadovoljan obavljenim poslom, no novac nam nije proslijeđen, a suđenje traje već dvije godine“, objašnjava naša sugovornica. Sigurna je da će vlasnik tužene tvrtke još neko vrijeme 'okretati' njen novac, a potom će tvrtku zatvoriti i posao nastaviti pod novim imenom.

Da bi stvar bila gora, hrvatski porezni zakoni gotovo da ne razlikuju neplaćene i plaćene račune pa je Dugić morala platiti i porez na novac kojega nikada nije vidjela. Zbog svega se i kreditno zadužila.

Vladine strategije – pucanj u prazno

Ne dvojeći o potrebi plaćanja poreza, hrvatski privrednici se pitaju gdje je nestao novac i zašto država ne omogući efikasnu naplatu potraživanja kako bi u konačnici i sama imala sigurnije i veće prihode. Vlada je, podsjećamo, prema podacima s kojima raspolaže oporba, u proteklih godinu i pol donijela 26 strategija, programa i operativnih planova. No oni, tvrdi poduzetnica Snježana Dugić, za nju nemaju nikakve konkretne vrijednosti. Zapravo, priznaje, nije upoznata ni sa jednom mjerom koja je izašla iz Banskih dvora, a koja bi joj mogla pomoći da dobije svoj zarađeni novac.

Ovaj konkretni slučaj, jednog od desetaka tisuća iz hrvatske svakodnevice,komentira dr. Guste Santinija, stručnjak za monetarni sustav i fiskalnu politiku, kojega u Hrvatskoj bije glas "ekonomista starog kova".

Žrtve neefikasnosti gospodarstva i porezne politike

Santini objašnjava da je nelikvidnost najbanalniji primjer nepoštovanja ugovorenih obveza, što je u tržišno orijentiranim zemljama jedan od najvećih grijehova. Prema njegovu slikovitom tumačenju, tvrtka Snježane Dugić se kreće u konvoju. Iako se po obavljenim poslovima čini da se radi o uspješnoj tvrtki, njena brzina je ograničena najsporijim dijelovima toga konvoja koji simbolizira hrvatsko gospodarstvo.

„Ta nelikvidnost je zapravo realna inflacija i to je kao da u pustinju nalijevate vodu“, kaže Santini, uvjeren da aktualna vlast i veliki dio ekonomista griješi kada misli da se problem može riješiti u monetarnoj sferi.

Strukturnu inflaciju je moguće riješiti samo odlučnim reformama, tvrdi dr. Santini pozivajući se i na brojne savjete stranih ekonomista koji tvrde da se protiv nelikvidnosti Hrvatska može boriti jedino na taj način. A ono što treba hitno reformirati je već spomenuto nerazumno oporezivanje na izdane račune, iako poduzetnici nisu nikada sigurni hoće li svoju robu ili uslugu naplatiti. Drugim riječima država djeluje u bitno različitim institucionalnim uvjetima u odnosu na gospodarstvo i hrvatske građane, što je nedopustivo.

Novac sve skuplja roba

Problem tvrtki koje zadržavaju novac dr.Santini jednostavno objašnjava činjenicom da svaka rijetka roba dobiva na cijeni pa iako objektivno gledano možda novca ne manjka, subjektivan osjećaj je suprotan.

I dok neke tvrtke, koristeći anomaliju pravosuđa, protuzakonito zadržavaju novac, druge to čine na sasvim legalan način. U tome prednjače trgovački lanci koji s dobavljačima ugovaraju neprirodno duge rokove plaćanja, čak dulje od 6 mjeseci, dok istovremeno od svojih kupaca odmah uzimaju novac za robu. No to pak, smatra dr. Santini, ne treba osuđivati, iako se takvo poslovanje lomi preko leđa dobavljača pa i opet u konačnici građana.

Činjenica da dužnici nisu podmirili svoju obvezu ima jednak učinak kao da su emitirali 'svoj novac'. Tako 'njihov novac' predstavlja protupravnu emisiju sve do trenutka dok ne podmire svoju obvezu. U uvjetima kada sporovi na sudu traju više od desetak godina jasno je da gospodarstvo, promatrano u cjelini, ne funkcionira na tržišnim načelima, kaže dr. Santini.

Jedini izlaz su reforme

Hrvatska ove probleme ne rješava pa je za očekivati daljnju dramatizaciju u gospodarskoj sferi, umjesto izlaska iz krize i pokretanje gospodarskog razvoja. Rješenje je jedino u reformama, ponavlja naš sugovornik, koji upozorava i na inozemni dug. A njegovo će reprogramiranje vjerovnici uvjetovati kresanjem rashodovne strane proračuna na svim razinama i u svim sektorima. Tada će vrijediti krilatica 'pokrij se koliko ti je biljac dug'.

Što će to značiti za poduzetnicu Dugić s početka priče, tek će se vidjeti. Dakako, ako joj tvrtka uskoro, usprkos brojnim uredno odrađenim poslovima, ne završi u stečaju, a radnici na pretrpanoj burzi rada kao žrtve presporog konvoja zvanog hrvatsko gospodarstvo.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak