1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nelikvidnost najveći problem hrvatskoga gospodarstva

Nelikvidnost je dovela do povećanog otpuštanja, procjenjuju analitičari. Ona je u siječnju ove godine za 32 posto veća nego u istom mjesecu lani. Nepodmirene obveze građana i poduzetnika premašile su 35 milijardi kuna.

Sitniš u rukama

Plaćanje obavljenog posla za godinu dana?

U listopadu je 2010. nelikvidnost bila dosegnula 32 milijarde kuna i svi su bili zabrinuti. U siječnju ove godine već je bila blizu 35 milijardi kuna i svi su, od poduzetnika do ekonomskih analitičara, preklinjali da Vlada nešto učini jer će se, kako su govorili, srušiti cijelo gospodarstvo. Danas, kada je za 800 milijuna kuna premašena ta brojka, ističe se da je to zato jer nema aktivnih Vladinih mjera za opće neplaćanje.

Nezaposleni u redu

Vojska nezaposlenih raste

SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić jedan je u nizu onih, koji apeliraju na Vladu. „Riješite najveći problem u gospodarstvu a to je nelikvidnost. Došli smo skoro do 36 milijardi neplaćenih računa. Hoćemo li govori da je preko 30 milijardi prema proračunu? Prema tome, mi jednostavno ne rješavajući te probleme, ne nudeći rješenja o tome, mi nećemo ove brojke bitno promijeniti“, kazao je Linić o rekordnoj nezaposlenosti, ali i sve većim cijenama hrane i energenata u Hrvatskoj. Pekari su, podsjetimo, najavili poskupljenje od 20 posto, mljekari traže za 25 posto veće otkupne cijene, a voće i povrće već je poskupjelo od 20 do čak 50 posto.

Model iz dvijetisućite

Za komentatoricu Deanu Knežević neshvatljivo je da se zanemaruje problem koji guši ekonomiju jer poduzetnici ne mogu naplatiti posao, nemaju novac za plaće radnika, pa ih šalju na burzu rada. A onda država mora iz budžeta izdvajati naknade. I kako god one nedostatne bile, postaju veliki trošak u državnim financijama.

Europska središnja banka

Rješenje u novom zaduženju?

Ministar gospodarstva Đuro Popijač podsjeća da se nelikvidnost može riješiti na način kako je to učinila koalicijska Vlada Ivice Račana.“Kako se rješavala 2000-tih godina? Dakle, velikim inozemnim dugom i porastom od 10 milijardi eura i prodavanjem jednog ozbiljnog dijela trgovačkih društava. I tu se stvorio određeni fond, koji je razriješio i to pitanje“, podsjetio je Popijač. Ali sad je pitanje može li se prezadužena država još zaduživati te ima li se što prodati?

Gdje je najveća rupa?

Prema najnovijim podacima, najveća je nelikvidnost u građevinskom sektoru, a slijede ugostiteljske i turističke tvrtke. U zadnjem kvartalu 2010. od ukupno nepodmirenih obveza njih više od 70 posto odnosilo se na tri djelatnosti - trgovinu 34,3 posto, potom građevinarstvo 18,9 posto i prerađivačku industriju 17 posto. Poražavajući je podatak da čak 84 posto ukupne vrijednosti nepodmirenih naloga čine neplaćanja dulja od 360 dana.

Prazna blagajna

Svuda prazne blagajne

Zbog toga poslodavci od Vlade traže brze i odlučne poteze. Jer, kako se čulo za nedavnog susreta predstavnika Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca, samo realno gospodarstvo može stvoriti novu vrijednost, izvući ekonomiju iz krize i zaposliti ljude koji su ostali bez posla. A to neće ići ako se plaćanje za obavljeni rad ili usluge ne drži u roku od 60 do najkasnije 90 dana.

Poslodavci, inače, od Vlade traže rezanje budžetskih rashoda na maksimalno 100 milijardi kuna jer je „deficit Državnog proračuna dosegao za ovu zemlju nepodnošljivu razinu“. Smatraju i da je sustav javne uprave iz državnih poduzeća preglomazan i neefikasan, dok su radno-pravni odnosi među najrigidnijma u Europi. Ako se ne krene u te reforme, broj blokiranih tvrtki zbog neplaćanja računa rasti će i preko 80 tisuća, koliko ih je sada.

Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva