1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nekonkretizirano obećanje za pomoć iz Washingtona

SAD obećava dodatnu pomoć u borbi protiv terorističke skupine ISIS. Američki predsjednik Obama želi ostaviti otvorenima sve opcije. No stručnjaci upozoravaju - Male su šanse da će više oružja stabilizirati situaciju.

One su vjerojatno najveća sigurnosna prijetnja u Iraku od povlačenje američkih postrojbi 2011. godine: riječ je o radikalno-islamističkim paravojnim formacijama sunitske terorističke skupine ISIS. Washington je obećao Bagdadu dodatnu pomoć u borbi protiv te prijetnje.

Washington radi s partnerima u Iraku na „usuglašenom postupku“ protiv ustrajne agresije islamista, izjavila je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki. „Sjedinjene Američke Države će u sklopu američko-iračkog strateškog okvirnog sporazuma staviti Iraku na raspolaganje svaku prikladnu pomoć kako bi ti napori urodili plodom.“ Američki predsjednik Barack Obama izjavio je prošlog tjedna: „Ništa ne isključujem.“ Ne raspravlja se jedino o intervenciji kopnenih postrojbi, nadopunio je Ured predsjednika.

Najavljena pomoć uključuje i dodatno oružje i informacije tajnih službi, smatra Ben Connable, stručnjak za Irak iz RAND Corporation, neprofitnog „think tanka“ o svjetskoj politici koji je osnovan kako bi opskrbljivao američke oružane snage istraživanjima i analizama. Washington je već početkom 2014. godine poslao oružje u Bagdad kako bi pomogao postrojbama iračke Vlade da ponovno oslobode grad Faludžu koji je u siječnju osvojio ISIS. Iako je taj grad puno manji od Mosula, koji ima preko 1,4 milijuna stanovnika, iračka vojska nije uspjela protjerati radikalno-islamističke paravojne formacije iz Faludže - unatoč protutenkovskim raketama i bespilotnim letjelicama.

Barack Obama Rede zur Lage im Irak

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je prošlog tjedna: 'Ništa ne isključujem'

Slanje oružja i savjetnika su dugoročni projekti, objašnjava Connable u razgovoru za DW. „Kako bi policija ili vojska bile učinkovitije, potrebne su dugogodišnja obuka i briga. Mi to vrijeme jednostavno više nemamo.“

Sigurnosni vakuum

Washington je u Iraku na početku planirao ostaviti dio svojih postrojbi, koji ima najbolju izobrazbu i najviše vojnog iskustva, kako bi obučavao iračku vojsku. No kako Bagdad nije želio udovoljiti zahtjevu Obamine Vlade da se američkim vojnicima odobri potpuni imunitet, sve su američke postrojbe napustile zemlju. Irak se od tog trenutka morao više-manje sam brinuti za vlastita sigurnosna pitanja.

Odluka Bijele kuće o povlačenju svih američkih postrojbi iz Iraka doprinijela je pogoršanju sigurnosne situacije, izjavio je američki senator John McCain već početkom tjedna. „Sasvim smo sigurno mogli ostaviti ondje svoje postrojbe kao u Koreji, Njemačkoj ili Bosni“, izjavio je McCain u razgovoru za novinare. „No nismo to učinili i sad u Iraku vlada kaos.“

Irački premijer Nuri al-Maliki nije htio američku prisutnost u zemlji, razjasnio je Wayne White. Bivši glavni analitičar za Irak u obavještajnoj službi pri američkom Ministarstvu vanjskih poslova tvrdi kako je Al-Maliki odbio napore SAD-a o uključenju nekoć neprijateljskih sunitskih plemena u borbu protiv Al-Kaide.

Offensive der ISIS Kämpfer 12.06.2014

Pripadnici skupine ISIS su vjerojatno najveća sigurnosna prijetnja Iraku od povlačenje američkih postrojbi 2011. godine

„Taj premijer već dugo vremena slijedi ograničenu, sektašku, šiitsku agendu“, izjavio je White za DW. „Želio je da SAD napusti zemlju jer nije htio ispuniti obećanja koja je dao 2009. godine, a ona se odnose na uključivanje kadrova iz nekoć neprijateljskih plemena.“

Pogreške Vlade

Irački suniti optužuju središnju Vladu, u kojoj glavnu riječ vode šiiti, da je upotrijebila protuterorističke mjere kao izliku za tlačenje sunitske manjine. Sunitski potpredsjednik Tarik al-Haschimi pobjegao je u Tursku nakon što ga je irački sud u rujnu 2012. godine osudio na smrtnu kaznu zbog terorizma.

Samo nekoliko mjeseci kasnije postrojbe iračke Vlade pucale su na sunitske prosvjednike u gradu Havidži na sjeveru zemlje. Pritom je bilo puno poginulih. Bagdad je tvrdio kako su naoružane osobe ubile iračkog vojnika i da je to izazvalo nasilne sukobe.

Al-Maliki i njegovi šiitski partneri u Vladi nisu vjerovali sunitskim Arapima i nisu htjeli da oni igraju neku ulogu u budućem Iraku: „Nažalost, mislili su da će im to proći“, smatra White.

Zaustaviti „krvarenje“

Connable smatra da je taj osjećaj marginalizacije doveo do toga da neki irački suniti šutke podržavaju terorističku skupinu ISIS, čak i ako ne dijele uvjerenja te skupine. Građanski rat u susjednoj Siriji dodatno je zaoštrio situaciju i pružio je ISIS-u polaznu točku za napade u Iraku.

Iako se ne nazire dugoročno rješenje za nasilje, Washington mora pokušati uvjeriti Bagdad u ozbiljnost situacije, tvrdi stručnjak iz organizacije RAND Corporation. „Moramo se pozabaviti pritužbama sunita. Možemo bar pokušati stabilizirati Irak“, tvrdi Connable. „Trenutačno bismo bili u stanju zaustaviti „krvarenje“.“

Preporuka uredništva