1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Neke nove kubanske mecene?

Najprije Putin, zatim Xi – Rusija i Kina intenziviraju odnose sa Kubom. Mecene kao što su Sovjetski Savez ili Chavez više nema. Sada je riječ o investitorima. Ali za Kubance se ništa neće promijeniti.

Prije nekoliko dana, kineski predsjednik Xi Jinng (na naslovnoj fotografiji teksta uz Raoulu Castra) bio je na Kubi. Nije posjetio samo glavni grad Havanu, već i „herojski“ San Diago, gdje je 26.7.1953 počela Kubanska revolucija. Kina se tamo želi uključiti u izgradnju luke. Obilježavanje Dana ustanka, u subotu, Xi nije pričekao. Socijalističko bratstvo u kineskoj vanjskoj politici više ne igra ulogu. Važni su resursi, trgovina i geopolitički utjecaj a u takvom pristupu Kina nije usamljena.

Sovjetski Savez je dugo vremena podržavao Kubu kao jednu vrstu vanjske ispostave ispred obale SAD-a. Ali sa ulaskom u Varšavski pakt došlo je do sloma kubanske vanjske trgovine i priljeva deviza. Krajem devedesetih godina Hugo Chavez preuzeo je ulogu bratske države koja financijski pomaže Kubu. S predsjednikom Nicolasom Madurom, Venezuela je, međutim i sama prisiljena tražiti pomoć izvana.

Kuba USA Ernest Hemmingway Film Papa wird in Havanna gedreht Bucht

Kina želi ulagati u kubanske luke

Put je dakle otvoren za jednog novog financijskog pomagača, koji je Kubi neophodan, s obzirom na ekonomsku situaciju. Kuba spada u najsiromašnije zemlje regije. Prosječna mjesečna zarada državnih službenika – koji čine 90 posto zaposlenih u zemlji – prema službenim podacima iznosi 15 eura. Nezaposlenost raste, snabdijevanje hranom je teško, a prognoze za privredni rast za 2014. godinu iznose oko 1,4 posto. Devize se ubiru najviše od izvoza šećera, duhana i „medicinskih usluga“, dakle liječnika koje vlada iznajmljuje inozemstvu. Reforme koje je 2008. godine pokrenuo Raul CKastro, do sada nisu dale vidljive rezultate.

Rusija najavljuje povratak

Ništa čudno, jer te reforme su „prodavanje magle“, smatra kubanski ekonomist Elias Amor iz oporbene Unije liberala: „Castro želi samo dobiti na vremenu“. Dok se ne pojavi neki novi mecena. Ruski predsjednik Vladimir Putin oprostio je Kubi 90 posto duga iz vremena Sovjetskog Saveza, ali to je čista simbolika i priznavanje realnog stanja stvari, objašnjava kubanski emigrant Amor: „Kuba nikada nije prihvatila Rusiju i već desetljećima nije otplaćivala rate.“

Rusiji je trenutno u interesu uznemiravanje SAD-a pojačanom prisutnošću u njihovom predvorju, smatra politički analitičar Günther Maihold. Istog mišljenja je i kubanski pravnik i disident Rene Gomez Mancano: „Rusija se nada beskrajnoj podršci Castra protiv SAD-a i Zapada.“ Ali s anti-američkim savezom Kuba svoje stanovništvo ne može nahraniti. I tako se potraga nastavlja. Ali vrijeme darivanja izgleda da je prošlo. Novi zainteresirani više se pojavljuju kao investitori, nego vladari, odnosno, „patroni“.

Putin posjeti Castru

Putin posjeti Castru

Brazil i Kina pokazuju prisutnost

„Kinezi su previše pragmatični, da bi financirali Castrovu vlast“, ocjenjuje Gomez Mancano. Kina, baš kao i Brazil, očigledno je više zainteresirana za angažman budućeg otvaranja zemlje - barem u ekonomskom smislu: u blizini Havane, Brazil gradi luku koja košta oko 700 milijuna eura. Deset puta toliko Kina ulaže u jednu rafineriju nafte. Početkom tjedna predsjednik Xi Jinping, tijekom posjete Havani je najavio još investicija, među kojima je i izgradnju luke u San Diagu.

„Za Kinu kao trgovačku silu, od velikog interesa su nove luke, koje će koristiti brodovi koji ne mogu uploviti u luke SAD-a“, objašnjava politolog Maihold. Kubanac Gomez Mancano dodaje i da je moguće da se Kinezi nadaju da bi Obama krajem svog mandata mogao ukinuti embargo, a tada bi se na Kubi mogli sklapati jako dobri poslovi.

Novi mecena nije na vidiku

Trgovinski embargo SAD-a protiv Kube na snazi je više od 50 godina i njime je američkim firmama zabranjena trgovina s Kubom. Ali to nije nešto što zauvijek tako mora ostati. „Kubanci žele izgraditi odnose sa SAD-om i ne žele više igrati ulogu satelita Moskve“, uvjeren je politolog Maihold.

Prvo približavanje Kube i SAD-a na službenoj razini dogodilo se na pogrebu Nelsona Mandele. Barack Obama i Raul Castro jedan drugom su pružili ruku. “Veza sa SAD je moguća”, rekao je Castro, “ali o kubanskom sustavu nema pregovora”.

Ovako dotjerano i sjajno izgleda tek mali dio Havane, predviđen za turiste. Ostatak zemlje je u vrlo lošem stanju.

Ovako dotjerano i sjajno izgleda tek mali dio Havane, predviđen za turiste. Ostatak zemlje je u vrlo lošem stanju.

Pitanje je koliko dugo će Castrov režim još tako moći ustrajati. Kina nije poznata kao trgovinski partner koji zahtijeva više demokracije, ali ni kao netko tko mnogo poklanja. Brazilska vlada iz unutrašnjopolitičkih razloga sebi ne može dozvoliti financiranje Castrovog režima, dok vlastito stanovništvo zahtijeva nove škole. Ni Rusija više nije podesan partner. No, moždu su i Castrovi jednostavno umorni od ulaganja na jednu kartu. Novi mecena dakle još nije na vidiku. Ali ekipa koja se sada Kini „umiljava“ možda je dovoljna za očuvanje režima.

Preporuka uredništva