Nekad su Grci opraštali dugove | Politika | DW | 26.09.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nekad su Grci opraštali dugove

Dvije trećine Nijemaca protivi se dodatnoj financijskoj pomoći Grčkoj. Mnogi međutim ne znaju da je Njemačka nakon Drugog svjetskog rata pomoć dobila od Grčke.

Razne kovanice eura usred simbola EU-a, leže na zastavi EU-a

London, 1953. godine: Njemačka pregovara sa 22 države. Izaslanstvo ove zemlje od svojih partnera traži da joj oproste dug. Njemačka je u to vrijeme isuviše pritisnuta obvezama prema Marshallovom planu i plaćanjima ratnih reparacija koje su uključivale i dugove još za Prvi svjetski rat. Molba Nijemaca je uslišana. 22 zemlje, među kojima je i Grčka, Njemačkoj opraštaju polovicu duga.

Gradilište u Mainzu iz poslijeratnih godina. Na njemu stoji ploča s natpisom:: Ovdje pomaže Marshallov plan .

Gradilište u Mainzu iz poslijeratnih godina. Na njemu stoji ploča s natpisom:: "Ovdje pomaže Marshallov plan" .

Za mladu Saveznu Republiku Njemačku to je bila velika pomoć, samo nekoliko godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, kaže Jürgen Kaiser, koordinator dužničke inicijative Erlassjahr.de: "Njemačka je nakon toga imala omjer duga koji je bio daleko ispod onoga  što danas moraju plaćati zemlje u razvoju i Grčka. Tako se može reći da samo opraštanje duga istina nije omogućilo privredno čudo ali bez oprosta duga, privredno čudo u Njemačkoj bi došlo dosta kasnije."

Stečajni postupak - rješenje za Grčku?

Njemačko gospodarstvo se nakon 1953. godine toga snažno razvila. Deset godina kasnije se drušveni bruto proizvod ove zemlje udvostručio. Njemačka kasnije nije nikad imala toliki gospodarski rast kao u desetljeću nakon potpisivanja Londonskog ugovora o oprostu dugova. Inicijativa Erlassjahr. de je koalicija koju čini više kršćanskih i razvojno-političkih skupina i već se dulje vrijeme zalaže stečajni postupak Grčke.

Londonski sporazum iz 1953. godine bi mogao biti uzor kako se postupa s prezaduženim zemljama, smatra Jürgen Kaiser: "Isto kao i u vrijeme dužničke krize 80-ih i 90-ih godina bi mnoge zemlje s takvim planom bolje prošle nego sa sporim, često nedjelotvornim mehanizmima za smanjenje duga koje nameću Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond. Takav bi sporazum i danas mogao biti uzor za rješavanje situacije u Grčkoj. Visina grčkog duga danas je, ukoliko se u obzir uzme njena gospodarska moć, u usporedbi sa zaduženim zemljama trećeg svijeta, veća." Visina grčkog duga  iznosi 150 posto društvenog bruto proizvoda.

Njemačka kao primjer

 

Obitelj na picknicku, sjedi pored automobila iz pedestih godina.

Pedesetih godina je začeto "njemačko privredno čudo".

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za usporedbu: Njemačka je prije Londonskog sporazuma imala kvotu zaduženosti od 21 posto, dakle, manje od jedne sedmine dužničkog tereta kojeg danas ima Grčka. Nakon potpune provedbe Londonskog sporazuma 1958. godine, Njemačka je tu kvotu smanjila na tek šest posto. O tome zemlje poput Grčke, Portugala ili Irske mogu samo sanjati. I Njemačka je trenutačno s kvotom od 80 posto daleko od brojki koje je imala 1960. godina.

Za izlazak iz krize Grčkoj je nužan oprost duga, smatra Jürgen Kaiser: "Dalje financiranje krize nema smisla. Odlučujuće pitanje je što će se dogoditi poslije toga? Nema smisla ni raspravljati o tome treba li Grčku izbaciti iz eurozone. To s pravnog gledišta nije moguće, a iz gospodarskog je potpuna glupost. Grčka bi, kao što je to nekada bio slučaj i s Njemačkom, trebala dobiti reguliran i uredan oprost duga. Ono što se naziva stečajni postupak."

Pravilnik o stečajnom postupku za države sadržan je u koalicijskom ugovoru sadašnje njemačke vlade. Kaiser međutim kritizira Vladu u Berlinu jer se ne zalaže za ovu varijantu. Poziv inicijative Erlassjahr. de glasi: Nekada su Grci Njemačkoj oprostili dio duga i doprinijeli stvaranju njemačkog gospodarskog čuda. Danas je Grčka prezadužena i mogla bi, ukoliko bi joj Njemačka i druge zemlje eurozone oprostile dio duga, udahnuti svjež zrak i početi ponovo ostvarivati gospodarski rast.

Autori: Johannes Beck / Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva