Nejedinstvo na susretu na vrhu EU

Na redovitom susretu na vrhu šefovi država i vlada 25 zemalja Unije pokušali su postaviti nove akcente u socijalnoj politici EU. Kako to obično biva na sličnim susretima pokazano je puno dobre volje, a malo toga je usaglašeno.

Blair i Barosso za socijalni fond

Britanski premijer Tony Blair i predsjednik Komisije EU, Jose Manuel Barroso zagovaraju opsežnije strukturne reforme. Razlog je sve starije stanovništvo Unije. Status quo, u kojem je broj nezaposlenih narastao na oko 19 milijuna ne može se održati, zaključili su njih dvojica. U planu od pet točaka Blair i Barroso zalažu se za više investicija u istraživanje i razvoj, liberalnije tržište usluga unutar EU, otvorenu svjetsku trgovinu i utemeljenje fonda kojim bi se ublažile posljedice globalizacije za otpuštene radnike. Blair je prvi put potvrdio da se zauzima i za već odbijeno usaglašavanje poreznih sistema i jače umrežavanje opskrbnje energijom. Njemački kancelar Gerhard Schröder je odbacio ideju slobodnog servisnog tržišta unutar zemalja članica EU s obrazloženjem kako se radi o «socijalnom dumpingu». Kancelar je ujedno isključio mogućnost povećavanja njemačkog doprinosa proračunu Unije. Obzirom na proračunski deficit u Berlinu ne čudi Schröderov rezolutni stav po tom pitanju.

Britansko-francuski "spor"

Mini spor je izbio između Engleza i Francuza. Tony Blair je rekao kako je spreman razgovarati o britanskom popustu samo ako se Francuzi odreknu poljoprivrednih subvencija. To, očekivano, odbija francuski predsjednik Jacques Chirac. Blair je na kraju ipak popustio. Valjda se sjetio da je upravo oko tog pitanja propao zadnji susret na vrhu u lipnju ove godine: «Važno je da Velika Britanija i Francuska surađuju ukoliko je to moguće. No jasno je da mi imamo različita mišljenja. Europa se može razvijati samo ukoliko imamo zajednički stav.»

Blair i Chirac se ipak slažu oko jednog pitanja: formiranja socijalnog fonda za posljedice globalizacije. Ono oko čega su se složili svi sudionici susreta na vrhu bila je osuda zadnjih izjava iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada koji smatra da bi «Izrael trebalo izbrisati sa zemljopisne karte».