1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Negiranje genocida - preduvjet za nove zločine"

Politički vrhovi na prostorima bivše Jugoslavije još uvijek nisu spremni za suočavanje s prošlošću. Umjesto toga dominira zataškavanje i negiranje genocida – što je osnovni preduvjet za nove zločine.

To je mišljenje sociologinja dr. Janja Beč-Neumann izložila auditoriju na Bečkom sveučilištu, dajući pri tome detaljniji osvrt na sadržaj svog postdiplomskog tečaja "Ratni zločini, genocid i sjećanja; korijeni zla: želim razumjeti". Bilo je to jedno od ukupno dva predavanja koje je dr. Beč-Neumann održala boraveći u Austriji, a na poziv bosanskohercegovačkih udruženja Im-Puls Media iz Beča i Centra savremenih inicijativa Austrije – CSI iz Linza. Cilj ovih predavanja bilo je senzibiliziranje austrijske javnosti za probleme nesuočavanja s prošlošću na prostorima bivše Jugoslavije, kao i za pokušaje određenih političkih elita da zataškaju zločine, odnosno, da ih bagateliziraju.

Janja Beč-Neumann

Janja Beč-Neumann je bila nominirana za Nobelovu nagradu

Dr. Janja Beč-Neumann je srbijanska sociologinja koja se usredotočila na istraživanje ratnih zločina i genocida. Diplomirala je u Beogradu, a doktorirala u Zagrebu i Cambridgeu. Ona je u Srbiji pozvala na priznavanje da je tijekom rata od 1992. do 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima. 2005. godine je bila predložena za Nobelovu nagradu za mir.

"Genocid je zločin države"

"Veliki problem je da se negiranjem genocida stvaraju uvjeti za nove zločine, posebno ako imate društvo koje nije doživjelo ni zakonsku ni socijalnu pravdu, pogotovo ako imate društvo koje tradicionalno nema tu, da tako kažem, kulturu pravde i koje se tek treba boriti protiv kulture ubijanja. Takav nastup politike u takvim uvjetima je jako neodgovoran, ali ne začuđuje, jer je tim politikama zapravo u interesu da sve gurnu pod tepih. S druge strane je to opet i logično, te politike, direktno ili indirektno, još uvijek podržavaju idologije koje su omogućile da se genocid uopće dogodi", objasnila je ova sociologinja.

Podržavanje ideologija koje su dovele do genocida, po definiciji je ujedno i jedan od kriterija samog genocida, dodala je dr. Beč-Neumann. A upravo je definiranje razlika između zločina i genocida bilo ono što je nazočne na Bečkom sveučilištu posebno zanimalo.

"Genocid je po definiciji zločin države. I poslije genocida imamo situaciju da se društvo ne distancira od toga i da ideologija koja ga je omogućila i dalje živi. I to je ono što je u stvari najteže i ono što po definiciji razlikuje genocid od zločina. Broj žrtava nije nezanimariv, mada se genocid može izvršiti i nad jednim čovjekom. Presudna je namjera da se potpuno uništi jedna skupina - vjerska, nacionalna, etnička ili rasna – i da se to radi planski, uz svu potrebnu logistiku, i da je to plan državnih struktura", pojasnila je sociologinja.

"Poricanje genocida je strategija države"

Jedna od tema informativne večeri na Bečkom sveučilištu bilo je i negiranje genocida u Srebrenici od strane političkih elita u Srbiji. "Poricanje genocida je njegova zadnja, osma faza, i po definiciji je i poricanje genocida takođe strategija države, jer država ima interes da se izvjesne stvari prikriju i ne saznaju. Što je i logično, jer je ideologija koja je genocid omogućila ili organizirala, i dalje na snazi", rekla je dr. Beč-Neumann.

Za boravka u Austriji sociologinja dr. Janja Beč-Neumann je u više navrata izrazila žaljenje zbog toga što je njen postdiplomski tečaj "Ratni zločini, genocid i sjećanja; korijeni zla: želim razumjeti" ugašen, te što trenutno u cijeloj regiji ne postoji niti jedna katedra na kojoj se na temelju činjenica podučava o dešavanjima i zločinima u proteklim ratovima.

"Elita u regiji je spržena"

Tomislav Nikolić

Nikolić je izazvao val prosvjeda izjavama o Srebrenici

„Obrazovanje je državna institucija, a u regiji je ono devastirano", smatra sociologinja i ističe: "Elita u regiji je spržena i ona je spržena tako što je ili ubijena ili otjerana ili je totalno osiromašena. Nacionalistički koncept je arhaičan koncept – on mora spržiti i uništiti. Tako da se može reći da je i nad tom elitom izvršen genocid. Dokazivanja genocida preko riječi „destroy – uništiti“, dokazala su da grupa ne mora biti samo ubijena, već može biti toliko marginalizirana, toliko osiromašena, da postaje irelevantna za zajednicu. Prostor bivše Jugoslavije je prije Drugog svjetskog rata bio dosta nepismen i jadan po tom kriteriju. Socijalizam je iznjedrio elite, a nacionalizam ih je uništio i cijeli prostor vratio u taj mračni period u kojem su obrazovani ljudi nepoželjni."

Dodala je, međutim, kako ipak vjeruje u reanimaciju prostora bivše Jugoslavije i u dešavanje procesa koji će dovesti do toga da je negiranje genocida u BiH kažnjivo kao i negiranje holokausta u Njemačkoj. "To je dugotrajan proces i nerijetko se događa nekoliko desetljeća kasnije. Ali ja moram vjerovati da je to moguće, jer ako se ne dogodi, to bi bila neizmjerna nepravda", zaključila je dr. Janja Beč-Neumann.