1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nefretete- Kraljica pod velom tajne

Berlin ovih dana proslavlja 100 godina otkako je bista egipatske kraljice Nefretete ovdje pronašla svoj novi dom. Zagonetke oko njezina života i danas plijene pažnju kao i njezina bezvremenska ljepota.

Jedna od prvih fotografija biste kraljice Nefretete

Jedna od prvih fotografija biste kraljice Nefretete

6.prosinac 1912. godine započeo je zapravo kao i svaki drugi dan. Oko 150 radnika, pomoćnika pri iskapanjima u ekspediciji pod vodstvom njemačkog egiptologa Ludwiga Borchardta, iskapali su grobnice na području nekadašnjeg grada Ammarne. Jedna je grupa radila u kući umjetnika Tutmosisa, jednog od onih koji su stajali u službi faraona Ehnatona. Ovdje su prvo pronađeni ostaci jedne biste spomenutog faraona, nekoliko uporabnih predmeta, no onda se dogodilo ono što nitko nije očekivao: iskopana je cjelokupna bista faraonove supruge, kraljice Nefretete. Godinu dana kasnije ova je bista stigla u Berlin gdje se nalazi i dan danas.

„Iako se o okolnostima pronalaska njezine biste zna gotovo sve, o Nefretetinom podrijetlu se do danas zna relativno malo. Primjerice, nije nam poznato niti tko je bio njezin otac“, kaže Friederike Seyfried, direktorica Egipatskog muzeja u Berlinu. Pretpostavlja se naime da Nefretete potječe iz građanske a ne kraljevske obitelji a sve do prije nekoliko dana postojale su samo teorije o dužini njezina života. Donedavno se naime polazilo od toga da je Nefretete umrla relativno rano ili da ju je pak na prijestolju zamijenila jedna druga dama. No, najnoviji pronađeni dokumenti jasno dokazuju da je ona živjela dugo te da nije imala nikakvu nasljednicu.

Supruga egipatskog heretika

Ono što je u svakom slučaju poznato je činjenica da je Nefretete doista bila ljepotica. I njezino ime u prijevodu znači „ljepotica je stigla“. Onoliko koliko je njezin izgled bio poseban, poseban je bio i njezin položaj supruge faraona Ehnatona. On je 1346. godine prije Krista, osnovao svoj vlastiti grad, Ahet-Aton (Horizont svjetla), današnju Amarnu, u kojem je izgradio hramove u kojima se poštivalo samo jedno božanstvo: Sunce, odnosno, Svjetlo. Unutar ovog novog kulta koji će kasnije u povijest čovječanstva ući kao početak razvoja monoteističkih religija, postojala je trijada božanstva: bog Aton, faraon Ehnaton i Nefretete. „Unutar trijade u Amarni Nefretete je ispunjavala ženski dio. Sudjelovala je u ritualima kulta, ponekad na strani svog supruga no vrlo često i sasvim sama“, objašnjava Seyfried.

Bista Nefretete u berlinskom Neue Museum

Bista Nefretete u berlinskom Neue Museum

Obzirom na toliku popularnost, ne čude kasnije teorije kako je Nefretete nadživjela svog supruga te da se čak pod imenom njegovog nasljednika Semenhkare zapravo skrivala ona sama.

Interes se ne smanjuje ni danas

„Jedan od glavnih razloga zašto se o Nefretete sve do danas toliko malo zna je činjenica da su Ehnatonovi nasljednici pokušali uništiti sve što je on izgradio, izbrisati sve tragove njegova kulta. Naime, on je prekinuo s dotadašnjom tradicijom i složenim kompleksom religije u ondašnjem Egiptu, i uvodeći samo jednog Boga, ujedno raskrstio i sa cjelokupnim slojem svećenstva u zemlji“, objašnjava Seyfried. Grad Ahet-Aton bio je nakon smrti Ehnatona u potpunosti napušten i tek dolaskom Napoleona u Egipat, počeo se polako buditi interes za 18 godina njegove vladavine.

Scena iz filma Čovjek koji je poklonio Nefretete

Scena iz filma "Čovjek koji je poklonio Nefretete"

Ovaj interes međutim ne jenjava niti dan danas. Carola Wedel, njemačka redateljica, snimila je povodom 100-te godišnjice pronalaska biste u Amarni film u kojem se bavi ovom temom. U njemu ona između ostalog rasvjetljava i povijest „selidbe“ove biste od trenutka pronalaska pa sve do današnjih dana. „Kada je James Simons, milijunaš, židovski trgovac pamukom koji je financirao ekspediciju njemačkog egiptologa, saznao da je pronađena „šarena ženska bista“, bilo mu je odmah jasno da je riječ o neprocjenjivoj vrijednosti i umjetnini. On je 1913. godine doputovao u Ammarnu i iznio je iz zemlje, zapakiranu u kofer i donio u Berlin“, kaže Wedel. Bista je prvo vrijeme stajala na kaminu njegove vile. Nešto kasnije Simons je dao izraditi dvije kopije; jednu je sam zadržao a drugu je poklonio njemačkom caru Wilhelmu II. Original je zajedno s još 5.500 drugih predmeta i umjetnina pronađenih u Egiptu, poklonio pruskoj Kraljevskoj zbirci.

Zagonetna ljepota

„ Bista kraljice Nefretete izrađena je nevjerojatno precizno a simetrija njezina lica dovedena je do samog savršenstva. Njezino je lice obrađeno do najsitnijih detalja, mogu se primjetiti čak i najsitnije bore ispod očiju, no usprkos tome je ono izuzetno idealizirano“ kaže Seyfried.

Za mnoge njezina čar leži u njezinoj živosti no i u istodobnom miru i dostojanstvu kojim zrači, njezinoj ljudskosti i nedosežnosti. Jednom riječju, iako je izrađena prije više od 3.000 godina a pronađena prije točno deset desetljeća, bista Nefretete i danas zrači istim sjajem kakvim je zračila oduvijek – što pak plijeni pažnju, budi maštu i uvijek iznova fascinira.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic