1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

MMF će ipak pomoći Ateni?

Astrid Prange De Oliveira / ajg30. kolovoza 2015

MMF još nije pristao sudjelovati u novom paketu pomoći Grčkoj. Najprije želi vidjeti hoće li Atena provesti tražene reforme. No šefica MMF-a signalizira mogući kompromis.

https://p.dw.com/p/1GO7q
Foto: picture alliance/chromorange/Ohde

Međunarodni monetarni fond (MMF) je od 2010. sudjelovao u raznim akcijama spašavanja prezaduženih članica europske monetarne unije. No odjednom je postao suzdržan. O svom sudjelovanju u trećem paketu pomoći Grčkoj želi se izjasniti tek u jesen, nakon prvih ocjena provedbe reformi koje od Atene traže zajmodavci.

S kreditnim volumenom od 25 milijardi dolara Grčka je trenutačno najveća mušterija MMF-a. Za profesora Rolfa J. Langhammera s Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela to je zabrinjavajuća činjenica. On smatra da je MMF već ranije morao napustiti program financiranja Grčke i opominje: "Sada je prekasno."

Ovaj ekonomist ima razumijevanja za to što 188 članica MMF-a nije oduševljeno izvanrednim angažmanom Fonda u Ateni. S gledišta mnogih zemalja u razvoju, Grčka je bogata europska država. "Mnoge zemlje u razvoju misle: prema nama ste uvijek bili krajnje strogi, ali kod bogatih Europljana radite izuzetke", objašnjava profesor Langhammer.

Lagarde ipak ne traži oprost duga

Šefica MMF-a Christine Lagarde je 14. kolovoza izjavila: "Za sposobnost Grčke da otplaćuje dugove odlučujuće je da se njezini europski partneri obvežu na signifikantni oprost duga koji znatno prelazi dosadašnji volumen." To je djelovalo paradoksalno: dok je pojam "oprost duga" u Latinskoj Americi, Aziji i Africi bio tabu, MMF je u Grčkoj zahtijevao baš to.

Lagarde
Lagarde: "Ne razgovaramo o oprostu duga"Foto: AFP/Getty Images/N. Kamm

No sada je Lagarde u intervjuu objavljenom u jučerašnjem izdanju švicarskog lista „Le Temps“ opovrgnula samu sebe: „Mi ne razgovaramo o oprostu duga, nego o produženju roka za otplatu kredita, smanjenju kamata i odgodi plaćanja.“ Dodala je da bi takvo prestrukturiranje zaduženja bilo dovoljno da Grci ovladaju svojim dugovima. Naravno, iza te brige za kreditnu sposobnost Atene u prvom redu se krije vlastiti interes.

„Tema 'oprost duga' još nije završena“

MMF je 2002. godine zapao u krizu. Tada je sve više zemalja u razvoju zbog stalnog gospodarskog rasta počelo stvarati vlastite devizne rezerve i otplaćivati dugove. MMF je izgubio mušterije. No onda je 2008. izbila globalna kriza. Tadašnji šef Fonda Dominique Strauss-Kahn iskoristio je dobru priliku i ponovo povećao utjecaj. MMF danas raspolaže s nekih 300 milijardi dolara. "Čak i ako negdje drugdje izbiju krize, angažman MMF-a u Grčkoj neće spriječiti Fond u davanju kredita drugima", smatra Jürgen Kaiser iz političke udruge "Erlassjahr.de".

Unatoč glasnom protivljenju grčkih vjerovnika, za Kaisera tema "oprost duga" još uvijek nije završena: "Oni su si kupili malo vremena. Sve do idućeg roka. Programi koje Atena sada mora provesti su isto tako nerealni kao i oni koji se od te zemlje traže već pet godina."

Rolf J. Langhammer
Langhammer: "Jedna zemlja je investicijski objekt"Foto: picture-alliance/ dpa

Profesor Langhammer smatra da se već odavno trebalo odustati od inzistiranja na otplati duga. "Na Grčku može pasti nebo, ali ona će i dalje ostati postojati kao država. Jedna zemlja je neograničeni investicijski objekt", objašnjava on i dodaje: "Ekonomski gledano je potpuno glupo reći da jedna zemlja otplaćuje svoj dug. Važnije je da je jedna zemlja u stanju redovito izvršavati svoje dužničke obveze."