1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Ne, to nije tocno...on je odlucio odmor provesti u Hannoveru i to ce tako biti..."

Tako je portparol njemacke vlade, Bela Anda na redovitoj konferenciji za stampu u Berelinu odgovorio na molbu da potvrdi vijest agencije dpa iz Zagreba, koja se opet poziva hrvatske medije odnosno izjavu hrvatskog premijera Racana. Citat: Ja sam Schrödera pozvao u Hrvatsku. On je poziv prihvatio i doci ce u oktobru iako bismo se veselili da moze doci i ranije..."
Otkazivanje kancelarova odmora u Italiji, nakon antinjemackih izjava jednog drzavnog sekretara u tamosnjem ministrastvu turizma je izazvalo ne samo veliki interes njemackih medija nego i polemike izmedju koalicije i opozicije - ova drzi da je kancelarova reakcija pretjerana- ali i niz reakcija, odnosno poziva Schröderu iz zemlje i svijeta. Medju njima je i poziv iz Hrvatske i ne treba mu davati vece znacenje nego svim ostalima, moze se saznati u dobro obavjestenim berlinskim krugovima. Sam Schröder je pak i u najnovijem intervjuu, za njemacki Financial Times, potvrdio ne samo otkazivanje odmora u Italiji nego i razloge za to:" Neizostavno cu ostati kod svoje odluke o odmoru jer se Njemacku ne moze tako tretirati, kao sto je to ucinjeno." Zbog medijske bure koja se oko svega podigla, opozicija sefa vlade otuzuje za skretanje pozornosti s bitnih problema zemlje kao sto su nezaposlenost, zaduzenost i zastoj reformi.
No ispitiavnaj javnog misljenja potvrdjuju da kancelara nije prevario njegov poznati politicki instinkt, osjecaj za raspolozenje javnog mnijenja odnosno potencijalnih biraca: cak tri cetvrtine upitanih podrzava odluku o otkazivanju odmora u Italiji. Za Schröderom se poveo i generalni sekretar SPD-a Scholz, on ce umjesto u Italiji odmor provesti u Francuskoj- ali mnogi politicari s lijevog krila i kritiziraju kancelara: nije bilo suvreneo sto je reagirao na kritiku jednog nevaznog i nepoznatog drzavnog sekretara. No da to nije ucinio, kancelar bi se sigurno suocio s naslovim u ovdasnjim- barem buklevarskim novinama- tipa- njemacke turiste vrijedjaju a on tamo ljetuje...U medjuvremenu iz Italije stize i niz isprika, uvjeravanja da su Nijemci - deset milijuna ich godisnje posjecuje Italiju, gdje ostave oko 8 milijuna Eura itekako pozeljni gost. Iz Juznog Tirola medjutim stizu informacije i o prvim otkazima njemackih turista. Te informacije se u Berlinu ne komentiraju ali se naglasava da spor oko kancelarova odmora nema utjecaja na bilateralne politicke odnose. Tako je i u inspekciji njemacke avijacije naglaseno da cinjenica sto Luftwaffe razmatra mmogucnost da sa Sardinije, gdje ima teskoca oko produzavanja ugovora poligonu za vjezbanje njemackih pilota, tu bazu prebaci u Tursku, nema veze s najnovijim "odmorskim" nesuglasicama dviju drzava.

Sto se pak tice Racanove najave o Schröderovu odmoru u Hrvatskoj, vladin portparol Anda je na pitanje da li je hrvatski premijer stvar pogresno razumio , odgovorio vrlo diplomatski:
"To ne mogu ocijeniti...znate kako je to s drzavnim posjetima, s nase ich se strane najavljuje tek kada dostignu zrelost za objavljivanje...ali ne treba isjkljuciti da kancelar ima u planu u to vrijeme poduzeti radni posjet regiji...o tome se jos vode pripremni razgovori koji nisu zavrseni. Ako pretpostavite da je ta najava bila izraz nade da ce do tog posjeta doci, tada ste na dobrom putu..."
Kontroverze oko kancelarova ljetnog odmora su doduse u sjenu bacile mnoge politicke teme ovog tjedna u Berlinu- ali ce jedna svojom zilavoscu i aktualnoscu sigurno jos dugo uzbudjivati i aktere i promatrace- a i tu se umijesao i sam kancelar: protivno obicaju politicara da kritiziraju sindikate- cije im je saveznistvo vazno, sef vlade je na najnovije svadje u vodstvu sindikata IG-Metall reagirao primjedbom kako je personalni sukob po njemu samo izraz dubljih, strukturnih teskoca te da bi IG Metall dobro ucinio da barem u predstojecim tarifnim pregovorima ostane umjerenim u zahtjevima. Odgovor je bio ocekivano ostar- nisam za to da sada svaki Hans ili Franz, cak i ako je kancelar, vjeruje kako nam treba davati savjete- odvratio je sef hamburske podruznice sindikata metalaca. No to samo potvrdjuje kolika je nervoza koja vlada u vrhu tog sindikata, oslabljenog svadjama na vrhu ali zaista ne samo time.

"Mogu se samo nadati da ce problem brzo biti rijewsen i da cemo imati jake i djelotvorne sindikate s kojima bismo mogli doci do novog partnerstva na socijalnom planu-" tako je na aktualne teskoce, svadje i razjedinjenost sindikata koja je dovela do pogresnih poteza i greski kakva je bio kako sam pocetak tako i neslavni zavrsetak strajka metalaca na istoku zemlje- reagorao nitko drugi nego sam predsjednik udruzenja njemackih poslodavaca, Dieter Hundt.
Jer i poslodavcima je vec tradicionalisticki, zastarjeli i nefunkcionalni i time duhu vremena sasvim neprimjereni sindikat kakav je IG Metall ne mnogi manji problem nego samim zaposlenima odnosno onima koji jesu ili bi trebali biti njegovi clanovi. Spor do kojeg je doslo medju sindikalnim´sefovima- odlazeci, Zwickel koji ionako ne podrzava disigniranog kandidata za svog nasljednika, sadasnjeg Vize-sefa Petersa, je na dvanaestosatnom sastanku uzalud trazio Petersovu ostavku- jasno pokazuje da u ovom slucaju riba smrdi od glave. Do samog je vrha nekad najveci sindikat na svijetu, koji je okupljao na milijune tisuca zaposlenih u metalskoj industriji, posebno u mocnoj i ogromnoj njemackoj auto bransi, uspjevajuci za zaposlene uvijek iznova ishoditi i povoljne kolektivne tarifne ugovore, ne samo podiljen nego doslovno i paraliziran razlicitim pogledima na buducnost i mjesto u drustvenom sistemu. Jaz izmedju tradicionalista, koji sindikat jos uvijek vide kao tradicionalno interesno udruzenje radnicke klase i modernista koji smatraju da borba za bolje place i krace radno vrijeme ne moze biti jedina preokupacija i cilj sindikalnog udruzivanja se pretvorio u ostro osobno suprotstavljanje zavadjenih vodja koje rezultira smijesnim situacijama kakve su odvojene konferencije za stampu, medjusobna javna optuzivanja- metode koje na clanstvo, posebno mladje-djeluju odbijajuce. Zu sve nevolje IG-Metall je za proslo polugodiste morao priznati gubitak ood vise od 45 000 clanova. Jos uvijek broji oko 2 i po milijuna ali s podjeljenoscu utjecaj dodatno slabi. U zadnje se vrijeme IG-Metall, bolje receno njegov tradicionalni dio, zavadio i s tradicionalnim politickim saveznicima, Socijlademokratskom strankom jer odbijaju podrzati kancelarove reformske planove Agenda 2010. Tako je svadja dvojice funkcionera, Zwickela i Petersa, samo vrh ledene sante. Racun su zasad dobili clanovi sindikata na istoku- nakon bure negodovanja koju je izazvao njihov strajk za izjednacavanjem radnog vremena s onim u zapadnim pokrajinama, sto je ionako rijetke investitore za taj dio zemlje navelo na dodatne sumnje, uslijedio je novi val istupa sindikalnog clanstva. A to znaci i smanjivanje broja onih koji podlijezu kolektivnim ugovorima- ranije jednom od najsnaznijih sindikalnih instrumenata. Ukratko, umjesto uspjeha u sindikalnoj borbi, IG- Metall je sam sebe doveo u situaciju da mu cak i tradicionalni protivnici- poslodavci- prizeljkuju konsolidaciju. No s druge strane, time se samo pokazuje da ni sindikati ne mogu izbjeci ono sto je trenutno imperativ i drustvenog i ekonomskog trenutka: prilagodjavanje novim uvjetima rada i proizvodnje- ukoliko zele ostati znacajan faktor.
Jedna od ljetnih tema ce biti i razliciti reformski prijedlozi- izmedju ostaloga i o promjenama u samoj sustini sistema : sef frakcije SPD-a u Bundestagu Müntefering je za jesen najavio formiranje Ustavne komisije koja ce se baviti modernizacijom drzavnog poretka s ciljem da jasnije nego dosad u prvom redu razgranici nadleznosti izmedju saveza i pokrajina. Radi se ne samo o razjasnjavanju zakonodavnih kompetencija nego jos vise o financijskim odnosima- jednom od aktualno najbolnijih njemackih politickih pitanja. Drugim rijecima, lokalne zajednice su financijski na rubu egzistencije sto osjecaju i obicnoi gradjani- jer zatvaraju se bazeni i knjiznice, parkovi slabo odrzavaju a skole ne obnavljaju. Osim toga, tokom ljeta se kao i obicno, moze ocekivati niz kontroverznih pa i cudnovatih prijedloga iz tzv. drugog politickog reda- iz kruga onih koji u vrijeme punog politickog pogona svojim izjavama uvijek ostaju u sjeni najvaznijih. Kada veliki odu na odmor, mediji postaju zadovoljni i s manjim kalibrima i zahvalni za svaku neobicnu izjavu koja se onda danima komentira. Pocinje naime poznata sezona kiselih krastavaca- vrijeme mrsavih vijesti: Bundestag se opet sastaje tek u drugoj polovici devetog mjeseca, vlada nakon ljetne pauze tek sredinom osmoga. Svoju je zadnju sjednicu prije jeseni zavsio i gornji parlamentarni dom, Bundesrat- ali znacajnim odlukama. Potvrdjen je u Bundestagu vec prihvaceni drzavni ugovor o godisnjem pomaganju zidovske zajednice u Njemackoj s tri milijuna Eura te odluceno da 5.08. postane novi nacionalni praznik- Dan sjecanja na zrtve protjerivanja- nakon drugog svjetskog rata vise od 15 milijuna Nijemaca je bilo prognano iz niza drzava istocne i jugoistocne evrope- a u svijetu , kaze se u obrazlozenju, protjerivanja na mnogim stranama nisu prestala do danas. Praznik je uveden na prijedlog bavarske- jedine pokrajine u kojoj ovog ljeta nece biti politickog odmora. Jer- tamo su 21. devetog pokrajinski izbori.
Tako, iako na drugaciji nacin, i za bivseg izazivaca, sadasnjeg- a po demoskopskim prognozama i buduceg bavarskog predsjednika Stoibera, takodjer preostaje samo odmor kod vlastite kuce. A to znaci da ce tokom ljeta ipak biti i mjerodavnih politickih izjava- poput zadnjeg poziva Edmunda Stoibera, koji nakon mnogih kontroverznih izjava iz CDU-a, sa svoje strane porucuje da ce stranke Unije podrzati Schröderove reformske planove, prije svega pozurivanje treceg stupnja poreskih olaksica- pod uvjetom serioznog financiranja:

Time je pak osiguran i spor Stoibera i jednog drugog vodeceg konzervativnog politicara, Kocha koji odbacuje svaku mogucnost podrske Schröderovim planovima. Ljto dakle ipak nece biti sasvim dosadno , ali za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.